1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Štampa na njemačkom: „Vučić kupuje vrijeme, Kurtiju se žuri“

12. april 2024

„Zavrtio se đavolji krug odbijanja, otpora i represije, koji ne obećava ništa dobro za budućnost.“ Tako, između ostalog, piše štampa na njemačkom o napetostima između Srbije i Kosova.

https://p.dw.com/p/4eh0E
Aljbin Kurti i Aleksandar Vučić na samitu EU-Zapadni Balkan u Skoplju u januaru 2024.
Aljbin Kurti i Aleksandar Vučić na samitu EU-Zapadni Balkan u Skoplju u januaru 2024.Foto: Boris Grdanoski/AP/picture alliance

Miroslav Lajčak neobavljena posla odlazi sa pozicije evropskog izaslanika za pregovore Beograda i Prištine, piše Noje cirher cajtung uz ocjenu da je „jeftino“ optuživati Lajčaka za neuspjeh.

„Razlog blokade je drugi: ni Beograd ni Priština nisu spremni da primjene sporazum koji im je EU podastrla u februaru 2023. godine. Onda je to izgledalo kao iskorak, ispostavilo se kao ćorak“, piše švajcarski list.

Čitaocima se pojašnjava da se sporazum svodio na dvije stvari: Srbija „faktički“ priznaje Kosovo, mada ne eksplicitno. I Priština konačno, poslije jedanaest godina, dopušta Zajednicu srpskih opština i time „ograničenu autonomiju“ kosovskih Srba.

„Vučić kupuje vrijeme. Nada se da će na jesen Donald Tramp još jednom postati američki predsjednik. S njim u Bijeloj kući računa da će se karte kosovskog pitanja još jednom promiješati“, piše švajcarski list. Podsjeća se da su Trampovi izaslanici 2018. godine podržali „razmjenu teritorija“ koju su utanačili Vučić i tadašnji kosovski predsjednik Hašim Tači.

„Nasuprot tome, Kurtiju, protivniku razmjene teritorija, se žuri. On pokušava da na sjeveru Kosova sve stavi pred svršen čin. Tvrdim administrativnim mjerama i policijski sredstvima u tom dijelu zemlje sprovodi kosovski suverenitet“, piše list, podsjećajući na prestanak „tolerisanja“ dinara i skidanje tabli s ćiriličnim natpisima.

„U očima srpskog stanovništva kosovska državna sila nastupa kao okupaciona sila, jer je do Kurtijevog dolaska na vlast 2021. godine, kosovska država na sjeveru Kosova bila više cimer nego gazda kuće“, dodaje „Noje cirher cajtung“.

Opisuje se da Kurti funkcionisanje srpskih institucija na sjeveru Kosova vidi kao „anomaliju". Ali, novinar se pita kako uopšte integrisati Sjever u Kosovo?

Kosovska policija ispred manastira Banjska, 26. septembar 2023.
Kosovska policija ispred manastira Banjska, 26. septembar 2023.Foto: Ognen Teofilovski/REUTERS

Jedan put bi bila autonomija. No, da bi se smanjio uticaj Beograda, bile bi potrebne ogromne investicije Prištine: „Sve što sada subvencioniše Srbija – obrazovanje, zdravstvo – morala bi da plaća Priština iz svog budžeta. A za to nema novca i, prije svega, nema političke volje.“

Drugi put je centralizacija: „Kurti ne vjeruje srpskoj autonomiji. Ne vidi je kao instrument samouprave, već kao brešu za uticaj Beograda. Protiv toga mobiliše centralnu državu koja, ako treba i nasiljem, nameće svoja pravila. To redovno vodi jakim sukobima i sve većem otuđivanju kosovskih Srba od države, čiji autoritet većina ionako nikad nije prihvatala.“

Podsjeća se na sukobe oko automobilskih registracija, srpsko napuštanje kosovskih institucija i bojkot izbora, napad „paravojne formacije“ u Banjskoj, kosovsku policiju na Sjeveru… „Zavrtio se đavolji krug odbijanja, otpora i represije, koji ne obećava ništa dobro za budućnost“, piše list.

Ocjenjuje se da „apsolutno ništa nisu donijeli“ zajednički napori EU i Amerikanaca da podstaknu Beograd i Prištinu na sprovođenje sporazuma o normalizaciji.

„To je na prvi pogled zapanjujuće. Ali, ono što pregovaračima nedostaje u diplomatskom arsenalu jesu pozitivni podsticaji. Ono što je djelovalo prije petnaest godina, danas više ne pali: privlačnost integracije u EU.“

Švajcarski list još podsjeća da je podrška pristupanju EU u Srbiji pala ispod pedeset odsto, dok Kosovo nije ni kandidat, te da nezavisnost ne priznaje pet članica EU.

„Srbija već duže zvecka oružjem“

„Na Kosovu raste strah od rata", piše Kelner štat ancajger na početku podužeg teksta o napetostima između Beograda i Prištine.

Citira se upozorenje kosovskog ministra policije Dželala Svećlje koji tvrdi da četiri stotine „ekstremista“ nadomak granice prolazi vojnu obuku, spremni da izvrše „agresiju“ na Kosovo čim srpski predsjednik Aleksandar Vučić to naredi.

Kako ocjenjuje novinar, „Srbija već duže zvecka oružjem“, a slanje trupa do granice bi trebalo da pošalje „jasnu poruku“ političarima u Prištini.

„Pri tome bi Srbija, prema stručnjacima, teško profitirala od novog rata na Balkanu. Pravi profiter sedi skoro dvije hiljade kilometara od Beograda i zove se Vladimir Putin“, piše list.

​​Vladimir Putin i Aleksandar Vučić u januaru 2019. u Beogradu
​​​​​​Vladimir Putin i Aleksandar Vučić u januaru 2019. u BeograduFoto: picture-alliance/TASS/M. Metzel

Citira se i Adnan Ćerimagić iz Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina koji kaže da je Putin „bez sumnje zainteresovan za nove konflikte“ i da mu je cilj „da skrene pažnju Zapada sa Ukrajine“.

„Vučićevu spoljnu politiku posmatrači nazivaju ’političkim lutanjem’“, piše dalje kelnski list. „Dok Vučić reklamira neutralnost, teži članstvu svoje zemlje u EU i istovremeno održava dobre odnose s Kinom i Rusijom.“

„Doduše, beogradski moćnik naglašava da je prijateljstvo s Rusijom postalo ’teže’ poslije smrti kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog, ali u skoro istom dahu odbija sankcije prema savezniku.“

Kao dokaz „cinizma" Vučićeve politike navodi se da on ponosno predstavlja naoružanje koje nabavlja iz Rusije, dok istovremeno, prema nekim tvrdnjama, šalje oružje Ukrajini.

U tekstu se podseća na pravoslavne i kulturne poveznice Rusa i Srba, ali i na prorusku propagandu u srpskim medijima.

„Doduše, politički osovina Moskva-Beograd predstavlja manje prijateljstvo, a više brak hulja iz računa, kako kaže jedan dugogodišnji stručnjak za Balkan koji želi da ostane anoniman. ’Jasno je da Putin prema Vučiću osjeća samo prezir. To je više puta izrazio’“, citira list tog neimenovanog stručnjaka.

Ali, Vučiću treba Putin, navodi dalje list, zbog podrške po pitanju Kosova, što Moskva obilato koristi za širenje uticaja.

Kako piše list, ni Vučić, ni kosovski premijer Aljbin Kurti nisu potpisali sporazum o normalizaciji. Napetosti ne ostaju ograničene na rasprave u recimo Ujedinjenim nacijama, već se pokazuju na terenu – recimo prošle godine u Banjskoj ili Zvečanu.

Politikološkinja Johana Dajmel iz njemačkog Društva za jugoistočnu Evropu kaže da se i Srbija i Kosovo naoružavaju. „Militarizacija u Srbiji hrani se i medijski kroz neprestanu Vučićevu ratnu retoriku“, navodi ona za kelnski list.

List se pita da li preti novi rat ili „čak ponavljanje akcije NATO" od prije 25 godina kada je Srbija bombardovana? „Ne vjerujem da Srbija hoće da anektira sjever Kosova“, kaže pak Džejmi Šej, bivši portparol NATO.

Pripadnici Kfora u Zvečanu, jun 2023.
Pripadnici Kfora u Zvečanu, jun 2023.Foto: Erkin Keci/AA/picture alliance

„Taj korak bi provocirao sukob s NATO, koji je na Kosovu stacionirao 4.500 vojnika i zakleo se da će širom zemlje čuvati mir i stabilnost“, dodaje Šej.

U članku se dodaje da, „prema ekspertima“, više treba biti pripravan za provokacije ili korištenje marioneta za raspirivanje sukoba. Ćerimagić kaže da se to može odigrati „podrškom lokalnim paravojnim formacijama“.

Dalja teza novinara je da li Srbija uz pomoć Rusije „sprema kasnu osvetu“ Zapadu? Nikola Burazer, politikolog iz Beograda, ne misli tako:

„Prije vidim da nacionalistički oportunisti poput Vučića koriste frustraciju Srba kako bi ostali na vlasti. Pri tome krivicu prebacuju na ’prozapadne izdajnike’ u zemlji“, kaže on.

Novinar konstatuje da, 110 godina od početka Prvog svjetskog rata, „balkanski nacionalizam ponovo prijeti da postane političko bure baruta“.

Burazer pak misli ovako: „Ne mislim da Moskva očekuje novi rat na Balkanu.“

„Vladajuća nesigurnost i više kriza koje Zapad mora da rješava već su dobrodošlo skretanje pažnje. A Rusija će podsticati nesigurnost gdje god bude imala priliku“, zaključuje politikolog.

„Ako se ne probudimo, biće novih ratova“

Na „eskalaciju konflikta" upozoravaju stručnjaci i prema tekstu bečkog lista Standard.

Kako pišu te novine, novi povod je poziv Srpske liste da se bojkotuju referendumi za smjenu gradonačelnika četiri sjeverne opštine (21. april) koji bi trebalo da utru put novim izborima. Predstavnici Srpske liste napustili su izborne komisije.

„Uz poziv na bojkot izjašnjavanja vjerovatno se neće postići izlaznost od preko pedeset odsto i albanski gradonačelnici će ostati na funkcijama“, piše austrijski list. To je nastavak sage koja je počela, kako tumači novinarka, napuštanjem kosovskih institucija od strane Srba.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i Aleksandar Vučić u Beogradu u oktobru 2023.
Upozorava se da bi Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na skupu najavljenom za 5. i 6. maj mogli da „proglase“ „srpski svet“Foto: Darko Vojinovic/AP Photo/picture alliance

U tekstu se citiraju stavovi koje je na Tviteru iznio Gerald Knaus, prvi čovjek Evropske inicijative za stabilnost, koji piše o „katastrofalnom porazu EU“. Jedan od razloga je, kaže, to što više nema vjerodostojne pristupne politike EU u regionu.

„Sve to od ovoga stvara najopasniji momenat na Balkanu od 2001. godine. Previše ljudi u EU to još uvijek ne vidi ili se pravi da ne vidi. Za razliku od toga, važni igrači u regionu očekuju novo nasilje i spremaju se za to. Ako se ne probudimo, biće novih ratova“, upozorava Knaus.

Novinarka bilježi da „Vučić stalno prijeti“ da će vojska „umarširati“ i da u svojim „huškačkim govorima tvrdi da su Srbi na Kosovu teško ugroženi“.

Citira se „analitičarka Ivana Stradner“ koja je nedavno upozorila da Srbija uspješno vara EU i Zapad. Ona upozorava da bi Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik na skupu najavljenom za 5. i 6. maj mogli da „proglase“ „srpski svet“.

Kako ocjenjuje „Standard", „Vučić i Dodik godinama tijesno sarađuju i prema Zapadu igraju različite uloge, ali slijede isti projekat. Vučić prema Zapadu često igra umjerenu ulogu, a Dodik zateže stvari. Prema sopstvenom stanovništvu je retorika slična.“

Oružani sukob u Banjskoj: mnogo pitanja – malo odgovora

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu