1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
EkonomijaBliski Istok

Koridor Indija-Evropa - i raskršće: Persijski zaliv

24. septembar 2023.

Planirani ekonomski koridor od Indije do Evrope između ostalog je i pokušaj da se Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati čvršće vežu za Zapad. Ipak zalivske države na projekat gledaju prvenstveno pragmatično.

https://p.dw.com/p/4WhZj
India-Middle East-Europe Economic Corridor
Suadijska Arabija, Indija, SAD - Bin Salman, Modi, Bajden, o novom koridoruFoto: Pib/Press Information/IMAGO

Za saudijskog ministra za ulaganja, to je projekat superlativa: planirana trgovačka ruta koja će se protezati od Indije preko Bliskog istoka do Evrope. „Ruta je jednako važna kao i Put svile i Put začina u jednom", rekao je ministar Khalid Al-Falih na marginama Saudijsko-indijskog investicionog foruma u Nju Delhiju sredinom septembra.

Na samitu G20 u drugoj nedelji septembra, SAD, EU, Indija, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i druge države članice grupe izjavile su da žele izgraditi koridor železničkih linija, luka i arodroma koji bi se protezao od Indije do Evrope. Uz to je predviđena i digitalna i energetska mreža. Ukupno bi se ovaj koridor protezao dužinom od oko 4800 kilometara. Istočna ruta povezuje Indiju s Persijskim zalivom, dok se severna ruta proteže od Zaliva do Evrope.

Nova ruta globalne trgovine

Al-Falih je planirani trgovački put nazvao "istorijskim". „Njegov značaj nadilazi klasične trgovačke puteve. Jer uključuje nekoliko projekata odjednom, kao što su energija, digitalni promet podataka, povezanost, ljudski resursi i rute letova. Istovremeno spaja zemlje koje su međusobno usklađene i imaju isti mentalitet i vrednosni sistem", zaključio je saudijski ministar.

Indien I Saudi-Arabiens Kronprinz Mohammed bin Salman trifft indischen Premierminister Modi
Mohamed bin Salman i Narendra Modi u Indiji početkom septembraFoto: Manish Swarup/AP/picture alliance

Al-Khalilove reči će verovatno više služiti kao motivacija nego kao stvarni opis projekta. Koliko god su, posebno ekonomski interesi uključenih zemalja slični, ipak se razlikuju u detaljima, posebno u političkom smislu.

O čemu se radi u projektu istakao je na samitu G20 zamenik savetnika za nacionalnu sigurnost američke vlade Jon Finer. „Predloženi sporazum će najviše koristiti zemljama s niskim i srednjim dohotkom u regionu, a Bliskom istoku omogućiti da igra važnu ulogu u globalnoj trgovini", rekao je.

Radi se i o politici

No, Finer je isto tako ukazao i na to da se radi o više od samih ekonomskih odnosa. "Imamo pristup Bliskom istoku koji je usmeren na deeskalaciju sukoba koji u nekim slučajevima bukte već godinama", rekao je Finer aludirajući na odnos SAD-a prema Zalivskim državama, posebno Saudijskoj Arabiji. Odnosi koji su se posebno posle ubistva kritičara saudijske vlade Džamala Kašogija u saudijskom konzulatu u Istanbulu 2018. osetno pogoršali.

Infografik/Karte - G20-Staaten - DE
Zemlje G20

„S jedne strane, planiranim koridorom Bela kuća pokušava biti protivteža kineskom projektu Puta svile. S druge strane, pokušava uključiti zemlje Bliskog istoka u ovaj projekat i zadržati ih kao partnere", kaže Kristijan Hanelt, stručnjak za Bliski istok u nemačkoj fondaciji Bertelsman."SAD pokušava uspostaviti neku vrstu novog geostrateškog poretka kroz saobraćajni koridor, u koji će se potom integrisati i Bliski istok”, rekao je Hanelt za DW.

Države koje deluju izvan šablona istok-zapad

Međutim, kaže Hanelt, ovo će biti težak poduhvat. Zato što su zemlje uključene na Bliskom istoku koje su uključene u projekat, uz zalivske države kao zemlje potpisnice, navodno je uključen i Izrael , do sada delovale mimo stare blokovske logike. "Zalivske države gledaju koje prednosti mogu proizaći iz sukoba Zapada s Rusijom i Kinom”, primećuje Henelt. "Zato su im zapadne države prisiljene mnogo ponuditi kako bi ih zadržale na svojoj strani."

U tom kontekstu svakako treba gledati i na proces približavanja Saudijske Arabije i Izraela kojeg gura SAD, i od kojeg Rijad očekuje ne samo političku nadogradnju, nego i ekonomske, tehnološke kao i prednosti u sektoru sigurnosne politike.

Biće teško „usidriti" zalivske države u "zapadnom taboru". One zapravo ne žele biti raspoređene ni u istočni niti u zapadni tabor. Vidljivo je to, između ostalog, i po tome što Saudijska Arabija i UAE nastavljaju saradnju s Rusijom uprkos ukrajinskom ratu i sledeće godine žele pristupiti BRICS savezu koji je pod velikim uticajem Kine i Rusije.

„Zalivske države su očito zabrinute za diverzifikaciju svojih odnosa i ne dopuštaju da budu jednostrano definisane u međunarodnoj areni", kaže Hanelt: "Saudijska Arabija, na primer, želi intenzivnije vojno sarađivati ​​s SAD-om i tehnički s Izraelom. Istovremeno s vremena na vreme, zemlja takođe želi ojačati i pre svega održati, izvoz svoje nafte u Kinu i Indiju." I Saudijci ali i Izrael su zainteresovani za kineske investicije u alternativne energije.

Südafrika BRICS Gipfel Saudi-Arabien Faisal bin Farhan Al Saud
Fajzal bin Farhan al Saud na ovogodišnjem sastanku BRICSFoto: MARCO LONGARI/AFP

Slično razmišlja i Markus Šnajder, voditelj regionalnog projekta za mir i sigurnost na Bliskom istoku pri fondaciji  Fridrih Ebert u Bejrutu. „Rijad i Abu Dabi više ne razmišljaju blokovskom logikom. Zalivske države održavale su odnose u svim smerovima i održavaju kontakte kako s Vašingtonom tako i s Pekingom. Sada se, kako dodaje Šanjder, okreću Indiji i istovremeno rade na boljim odnosima s Evropom.

Lako raskidive veze za nesigurna vremena

„Uopšteno gledajući prilično otvoren karakter indijsko-evropskog koridora olakšava pristupanje zainteresovanim državama i tako ih barem delimično integrira u zajednicu država učesnica", navodi se u analizi bliskoistočnog internetskog magazina Al Monitor. Time se mreža razlikuje od kineskog projekta Puta svile i već je to uspeh za Vašington. "Ova alternativa ne prisiljava partnere poput zalivskih država i Indije na odluku ili-ili", tvrdi Al-Monitor.

To je verovatno i zbog činjenice da su se te zemlje sada prilagodile rastućoj političkoj i ekonomskoj neizvesnosti. “U metropolama zalivskih država oni koji odlučuju ne znaju mogu li se osloniti na Belu kuću”, kaže stručnjak Hanelt. Ako se tamo ponovo useli neko poput bivšeg predsednika Donalda Trmpa, kurs Vašingtona mogao bi se ponovno promeniti, u bilo kojem smeru. “I oni na to žele biti spremni”, kaže Hanelt.

Osim toga, i zalivske države se suočavaju s ekonomskim izazovima. "Tranzicija na obnovljive izvore energije je za njih veliki izazov. S jedne strane, žele osigurati izvoz svoje nafte za sledećih 20 ili 30 godina. Istovremeno žele pokrenuti transformaciju u nove energije. Da bi to učinili, potrebna im je saradnja s Evropljanima. Zato je preporučljivo sarađivati ​​s njima još intenzivnije nego pre."

No uprkos tome  je više nego jasno da će u Rijadu i Abu Dabiju mnoga vrata prema Moskvi i Pekingu ostati i dalje otvorena.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.