1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Društvo

Hoće li požari proterati turizam sa Mediterana?

5. avgust 2023.

Požari u turističkim zemljama evropskog Sredozemlja godišnje progutaju šuma koje odgovaraju površini Crne Gore. To nanosi ogromnu ekonomsku štetu. Da li se nešto može uraditi ili će turizam otići severnije?

https://p.dw.com/p/4UoKU
Ovogodišnji požari na Rodosu
Ovogodišnji požari na RodosuFoto: Nicolas Economou/REUTERS

Crveno-žuti protivpožarni avion na plavom nebu. Na hrvatskoj obali Jadrana, šumski požari su deo leta kao i morski ježevi. Do sada su ove godine bili umereni, ali su Španija, Italija i Grčka teže pogođene.

Slike turista sa Rodosa koji beže od požara ili stihija van kontrole na Siciliji dospele su na naslovne strane u evropskim medijima i pokrenuli pitanje da li će Sredozemno more i dalje biti mesto za odmor.

Posebno je pogođen mediteranski region.

Mnogi naučnici su uvereni da će se ekstremni vremenski događaji kao što su talasi vrućina sve češće dešavati u Evropi. Prema podacima Svetske meteorološke organizacije, region oko Sredozemnog mora se posebno brzo zagreva.

Ekstremne temperature su već izmerene u Španiji u aprilu 2023, a za Grčku je julski toplotni talas verovatno najduži otkako se vrše merenja.

U mnogim evropskim zemljama požari su izbili ranije ove godine. Samo u Grčkoj je u julu izgorelo više od 50.000 hektara. Španija je tu površinu dostigla još početkom aprila, prema podacima Evropskog informacionog sistema o šumskim požarima (EFFIS).

U protekloj godini uništeno je 800.000 hektara zemlje u EU. To otprilike odgovara veličini Crne Gore.

Troškovi: najmanje dve milijarde evra, procenio je Janez Lenarčič, evropski komesar za humanitarnu pomoć i zaštitu od kriza u januaru. Da bi sprečila gore, EU je ove godine udvostručila svoje vazduhoplovne vatrogasne kapacitete.

Grčka ništa nije naučila iz sezone požara

Tamo gde gori – pada BDP

Požari koje je teško kontrolisati ne samo da imaju razorne posledice po faunu i floru, već uništavaju sredstva za život i dovode do ekonomske štete.

„Gde god dođe do požara, bruto domaći proizvod opada. Podaci na tržištu rada za sektor turizma pokazuju da je manje ljudi zaposleno nakon požara“, kaže Sara Majer. Ona na Univerzitetu u Birmingemu sprovodi istraživanje o ekstremnim vremenskim prilikama i ekonomskom uticaju požara.

Kratkoročno, EU će pomoći zemljama pogođenim požarima. U Grčkoj se sa plamenom borilo više od 500 vatrogasaca iz drugih zemalja, a EU je poslala devet dodatnih aviona za gašenje požara.

Sve to pokriva Mehanizam civilne zaštite EU. Sredstva iz Fonda solidarnosti Evropske unije mogu se dobiti i za rekonstrukciju, ali to mora da odobri Evropski parlament.

Vatra i turizam na Mediteranu

Turizam je za Grčku ono što je automobilska industrija za Nemačku; turisti generišu 20 procenata BDP. Slede Španija i Italija sa dvanaest, odnosno devet odsto.

Agencija za rejting Mudis nedavno je upozorila da bi vrućina i šumski požari dugoročno mogli da smanje atraktivnost Južne Evrope kao destinacije za putovanja, što bi nanelo štetu ekonomiji. To se temelji na predviđanjima zasnovanim na računarskim modelima. Tako bi severnije zemlje mogle da postanu privlačnije.

I pored loših prognoza, „turizam u mediteranskom regionu neće propasti preko noći“, kaže Harald Cajze, direktor Instituta za istraživanje turizma na Univerzitetu primenjenih nauka Harc.

On pretpostavlja da bi vreme putovanja moglo da se promeni i da će putnici verovatno da se odmaraju na Mediteranu u proleće ili na jesen.

Vatrogasni avion nad hrvatskim ostrvom Čiovom
Vatrogasni avion nad hrvatskim ostrvom ČiovomFoto: picture alliance/dpa/AP

„Šumske požare i druge ekstreme ljudi vide kao pojedinačne regionalne događaje i oni nisu prepreka, ljudi su previše zaboravni za to“, kaže za DW Petro Bariteli iz Istraživačkog centra za turizam i transport Univerziteta Sent Galen.

Destinacije poput Dubaija i Las Vegasa takođe pokazuju da ljude ne odustaju lako od putovanja u mesta poznata po ekstremnim vrućinama.

Inovativni pristupi borbi protiv požara

Johan Goldamer je direktor Globalnog centra za praćenje požara (GFMC) u Frajburgu. Kako bi se šume i makije dugoročno zaštitile od požara, on savetuje inovativan pristup ruralnim područjima, u koji je uključen i turizam.

„Zbog urbanizacije je previše zemlje ostalo neiskorišćeno i usled klimatskih promena, praćenih sušama i toplotnim talasima, požari će biti neizbežni.“

Dugoročno gledano, turizam mora postati manje intenzivan i u idealnom slučaju više participativan. Umesto masovnog turizma, mogli bi da se pokrenu koncepti u kojima gosti pomažu, na primer, u grčkim maslinjacima ili u vinskoj industriji, smatra Goldamer.

Goldamer je predstavio svoj izveštaj grčkoj vladi nakon razornih požara na Eubeji 2021. Između ostalog, on uključuje koncept dugoročnog korišćenja zemljišta.

Portugalija – dobar primer

Portugalija ne samo da je zabranila novu sadnju eukaliptusa nakon velikih šumskih požara 2017. godine – šume eukaliptusa, kada se jednom zapale, gore do kraja – već je stavila fokus na prevenciju požara.

Iako je više od 500 vatrogasaca pokušalo da obuzda požar u blizini Lisabona prošle nedelje, pogled na aktuelne brojke EFFIS pokazuje da su tamo požari drukčiji od onih u Španiji, Italiji i Grčkoj – umereniji su.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.