1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
PolitikaGlobal

Deset godina kasnije: Edvard Snouden i njegova otkrića

6. jun 2023.

Edvard Snouden je pre deset godina otkrio gigantske špijunske programe NSA tajne službe SAD i njenih saveznika. Tokom bekstva je završio u Moskvi, gde i danas živi. Kakve su posledice njegovih otkrića?

https://p.dw.com/p/4SFJQ
Edvard Snouden - deset godina kasnije
Edvard Snouden - deset godina kasnijeFoto: picture-alliance/AP Photo/A. Franca

U SAD se s vremena na vreme još uvek mogu čuti aplauzi za Edvarda Snoudena. Tako je na primer bilo u junu 2022, na konferenciji na kojoj se diskutovalo o kriptovalutama, a koju je organizovala veb-stranica „CoinDesk“. Snouden se tamo uključio putem video-veze iz Moskve. Na pitanje šta je on u stvari uradio, Snouden je rekao:

„Pre 2013. bilo je stručnjaka i naučnika koji su razumeli da je masovni nadzor moguć, i da se to verovatno radi. Ali, to se u institucijama i u širokoj javnosti tretiralo kao teorija zavere. To su više bile sumnje, nagađanja. A 2013. je postalo jasno da je to realnost, da se svet promenio.“

-pročitajte još: Snoudenova optužba

Heroj ili izdajnik?

Ako se danas, deset godina kasnije, osvrnemo na to, postavlja se pitanje da li je Snouden heroj ili izdajnik? Oba izraza su preterivanje, kaže Erik Dal, i sam bivši obaveštajac, a sada profesor na Američkom mornaričkom koledžu u Montereju u Kaliforniji:

„On to sigurno nije učinio da bi pomogao neprijateljima Sjedinjenih Država, da tako kažem. Mada, teško da mu je danas od koristi to što je postao ruski državljanin“, kaže Dal. „S druge strane, on je prekršio zakon, izvršio je delo odavanja tajne.“

Prema Dalovom mišljenju, Snouden može da postane neka vrsta heroja samo ako se vrati u SAD i tamo se suoči s posledicama svojih postupaka: „Onda bi on za mene bio pravi heroj.“

Šta to interesuje tajne službe?

Nemački politikolog Tomas Rid, koji predaje na poznatom Univerzitetu Džons Hopkins, analizirao je i katalogizirao svih 2.700 Snoudenovih digitalnih podataka, što je red veličine od oko 4.500 stranica dokumenata.

S Ridove tačke gledišta, sposobnosti SAD za kontražpijunažu veoma su impresivne.

Tako je NSA razvila „sofisticirane metode“ da na mrežama u koje je i sama provalila - otkrije neprijateljske službe. Kada provali u kompjutersku mrežu, NSA prvo hoće da zna ko je još, pored njih, provalio u tu mrežu. A ako nekoga otkrije, postavlja se pitanje da li prisluškuju i uljeza – da bi „saznali što to zanima uljeza, a ne samo nešto o svojoj meti”. 

Kada NSA prodre u neku računarsku mrežu, prvo što želi da zna jeste ko je još provalio u tu mrežu pored nje i šta tog uljeza interesuje
Kada NSA prodre u neku računarsku mrežu, prvo što želi da zna jeste ko je još provalio u tu mrežu pored nje i šta tog uljeza interesujeFoto: Connie Zhou/Zumapress/picture alliance

Rid smatra da je takozvanih „Pet očiju“ (Five Eyes), mreža tajnih službi SAD, Kanade, Australije, Novog Zelanda i Velike Britanije, jedinstvena u svetu: „Ta ’obaveštajna zajednica’ pet zemalja, izuzetno je kreativna. Mislim da je drugim službama – nemačkoj, ali i protivničkim službama kao što je kineska – izuzetno teško da budu toliko agilne i inovativne kao što su ’Pet očiju’.“

Šta se sme, a šta se ne sme među partnerima?

Snouden je takođe otkrio da je NSA prisluškivala i mobilni telefon kancelarke Angele Merkel. Koliko su onda SAD iz nemačke perspektive pouzdane kao partner?

Činjenica je da saveznici povremeno špijuniraju jedni druge, kaže obaveštajni stručnjak Rid. S druge strane, mora se uzeti u obzir i to da obaveštajne službe međusobno dele svoja saznanja i ukazuju na procese koji su vredni daljeg istraživanja. Nemačka vlada je tako o hakovanju Bundestaga 2015. saznala zapravo od Britanaca.

Na kraju krajeva, svako ko koristi internet ili usluge aplikacija kao što su Votsep ili Signal, ima koristi od saznanja stečenih iz Snoudenovih informacija – na primer zato što su razvijene nove tehnologije šifriranja, kaže Rid: „Čak i ako mislite da je Snouden izdajnik ili ako mislite da je to što je uradio pogrešno, ipak morate priznati da je zbog njegovih otkrića bezbednost na internetu generalno poboljšana.“

Korisinici aplikacija kao što su Votsep ili Signal imaju koristi od saznanja stečenih iz Snoudenovih informacija
Korisinici aplikacija kao što su Votsep ili Signal imaju koristi od saznanja stečenih iz Snoudenovih informacijaFoto: picture alliance/NurPhoto/J. Arriens

Neko novo „curenje“ informacija samo je pitanje vremena

Rid naglašava - ono što jenedavno objavio na platformi za igrice 21-godišnji američki vojnik Džek Tešeira veoma se razlikuje od onoga što je uradio Snouden. U tom najnovijem slučaju se ne radi o tehničkim podacima, već o tekstovima, izveštajima obaveštajnih službi, na primer o detaljima rata Rusije protiv Ukrajine. Tešeira je to očigledno objavio na mreži kako bi se pohvalio svojim prijateljima vršnjacima.

Ali, slučaj Tešeira pokazuje i to da će do nekog novog „curenja“ podataka sigurno doći. Rid je izračunao da je u SAD u poslednjih 13 godina bilo pet „mega curenja“ informacija – u proseku na svakih 2,6 godina. Za američke obaveštajne službe „prilično je neprijatno“ što se tako nešto stalno dešava. Ridov zaključak glasi: „Naravno, računam da to nije bilo poslednje mega curenje.“

rb/zi (ard)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.