Točka na spor oko državne imovine u BiH?

Propao je još jedan pokušaj donošenja Zakona o nepokretnoj imovini u Republici Srpskoj, nakon što je prethodni u travnju prošle godine poništio visoki predstavnik Christian Schmidt. Entitetski zakon, koji je trebao regulirati pitanje imovine u RS-u, usvojen je u prosincu, a "oboren” do konačne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i to po apelaciji bošnjačkog člana Predsjedništva Denisa Bećirovića. Sve to nakon što je prethodno Ustavni sud BiH proglasio imovinu na cijeloj teritoriji BiH državnom, što je službena Banja Luka odbacila.

„Nalog od 12. travnja 2022. (kojim je poništen prethodni Zakon o imovini, op.a.) će se primjenjivati na Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti čija se primjena obustavlja do stupanja na snagu konačne odluke Ustavnog suda BiH ili dok Ustavni sud ne donese odluku o privremenim mjerama u vezi s navedenim zakonom", odluka je OHR-a, donesena nekoliko sati prije stupanja na snagu spomenutog zakona u RS-u.

Dodik: „Ništa se nije dogodilo"

Odluka je donesena nakon izvanredne sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC), u kojoj je zadržano pravo visokog predstavnika Christiana Schmidta da dodatno produži nalog s ciljem obustavljanja svakog daljnjeg pokušaja jednostranog reguliranja pitanja državne imovine.

Ova odluka se, kao i one prethodne, nije svidjela političarima u Republici Srpskoj - odakle ponavljaju da visoki predstavnik nema mandat, jer ga prilikom imenovanja nije podržalo Vijeće sigurnosti UN-a.

„S pravnog stanovišta nije se dogodilo ništa. Republika Srpska je usvojila Zakon o nepokretnoj imovini koji ostaje na snazi. Odluke ilegalno biranih visokih predstavnika se ne objavljuju u Službenom glasniku. Ne može se svaki putnik namjernik miješati u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine i Republike Srpske“, rekao je Dodik, komentirajući odluku Christiana Schmidta da suspendira zakon o nepokretnoj imovini.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD) kaže da Ustavni sud godinama, uz pomoć stranih sudaca, provodi propise da kreira novu ustavnopravnu političku realnost, umjesto da štiti ustavnost i zakonitost.

„Imovina RS pripada njoj i regulira se njezinim zakonodavstvom, jer nigdje u Ustavu ne piše ni da pripada BiH, niti da se na toj razini regulira", kaže Željka Cvijanović.

Čekao se samo Schmidt

A pred Ustavnim sudom BiH je mnogo posla. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović, ranije je podnio apelaciju, iako preuranjenu, s obzirom na to da zakon o nepokretnosti nije bio na snazi. Apelaciju je najavilo i nekoliko političkih stranaka iz Federacije. Iz kabineta hrvatskog člana Željka Komšića uputili su apelaciju Ustavnom sudu, a u zahtjevu se traži i privremena mjera kako ne bi nastala šteta zbog primjene Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti.

„Bez obzira na to što se zahtjevi za privremenom mjerom razmatraju na plenarnim sjednicama Ustavnog suda BiH, koje se sazivaju tek nekoliko puta godišnje, vjerujemo da će Ustavni sud BiH prepoznati važnost i hitnost ovog predmeta“, naveo je Komšić, pozivajući tužilaštvo da procesuira osobe koje ne poštuju odluke Ustavnog suda.

Jedanaest zastupnika stranaka „četvorke“ u Parlamentu BiH (SDP-a, NiP-a, Naše stranke i Bosanskohercegovačke inicijative Kasumović Fuad) uputili su zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti. Reagirao je i predsjedavajući Parlamenta BiH, Denis Zvizdić.

„Državna imovina je za nas jedno od najvažnijih pitanja i o tome može odlučivati samo Parlamentarna skupština BiH“, napisao je Zvizdić na svom Twitter-nalogu. U SDA su čekali da se zakon objavi u Službenom glasniku RS-a, što je u pravnom smislu isto kao i nalog OHR za suspenzijom.

„Ovlašteni predstavnici SDA u institucijama uputit će zahtjev za ocjenu ustavnosti, čiji tekst već imamo spremljen. Pravni savjet SDA je ozbiljno pristupio ovome i završio svoj dio posla. SDA je uvijek predvodila procese zaštite ustavnog poretka pred secesionističkim potezima vlasti RS-a. Tako će biti i ovaj put“, rekao je bivši član Predsjedništva i delegat u Domu naroda, Šefik Džaferović (SDA).

Od vojne do državne imovine

U Zakonu o nepokretnoj imovini koji je usvojen u Narodnoj skupštini Republike Srpske, sva nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna poduzeća, javne ustanove i sve druge službe, pripadaju ovom entitetu. To je ujedno i višegodišnji predmet sporenja u BiH, točnije od 2004. godine i prvog pokušaja podjele imovine. Tada je Vijeće za provedbu mira pozvalo domaće vlasti da riješe ovo pitanje.

OHR je čekao godinu dana, a kako dogovora nije bilo, tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown, nametnuo je Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom kako ne bi došlo do knjiženja na niže razine vlasti. Imovinu koju je imala bivša država trebalo je rasporediti između svih razina vlasti pa je vojna razdvojena na perspektivnu, koja se može koristiti, poput vojarni i neperspektivnu, koju država nije koristila - a pripadala je nižim razinama vlasti.

Jedan od uvjeta za ispunjavanje Akcijskog plana za članstvo u NATO-u bila je raspodjela vojne imovine, što je uglavnom završeno. Kamen spoticanja postaje državna imovina 2012. godine, kada je tadašnja vladajuće „šestorka“ ušla u pregovore o ovom pitanju. Prema tumačenju dijela struke, ovo pitanje je završeno jer je Ustavni sud BiH početkom 2020, donio odluku da su šume, rijeke i poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, što je onda izazvalo donošenje entitetskih zakona kako bi se imovina na teritoriji RS-a tamo i uknjižila.

„Iza nas stoji Ustav i zemljište će biti upisano na Republiku Srpsku“, kategoričan je tada bio Dodik, nakon čega je sazvana posebna sjednica Narodne skupštine o vraćanju nadležnosti s BiH na RS, čije usvojene točke nikada nisu provedene. U dokumentima se čak navodi da se odluke visokog predstavnika neće primjenjivati na području RS-a niti objavljivati, ali je nakon suspenzije zakona o nepokretnoj imovini, u veljači prošle godine, entitetski parlament usvojio isti zakon prije dva mjeseca.

Što donosi entitetski zakon?

Prema entitetskim zakonima, daje se mogućnost knjiženja oko 400 objekata sa službenog popisa državne imovne. Sve to odnosi se na objekte koji su predmetom Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, kojeg je 2005. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Ashdown.

Neki od tih objekata su zgrada Narodne skupštine RS-a u Banja Luci koja je nekada bila Dom vojske, zatim zgrada Palače predsjednika RS-a, koja se prije rata koristila za potrebe Narodne banke, te kao filijala Službe državnog knjigovodstva (SDK).

Politička analitičarka Tanja Topić podsjeća da je priča o imovini stara i da se domaći političari nikada nisu uspjeli dogovoriti oko toga.

„Ako govorimo o nekoj vrsti raspleta, bez obzira na osporavanja OHR-a, visoki predstavnik je i dalje vrhovni autoritet u tumačenju civilnog dijela mirovnog sporazuma. Nepoštivanje njegovih odluka, ako bi došlo do bilo kakve uknjižbe suprotno njegovoj odluci, mislim da će biti tretirano kao kazneno djelo“, kaže Topić, ističući da u ovom trenutku visoki predstavnik ima snažniju poziciju od Dodika, te da će na kraju biti ispoštovana njegova odluka.

„Raspolaganje državnom imovinom" najbolje je objasniti na primjeru hidroelektrane Buk Bijela, gdje su Srbija i RS potpisale sporazum o njezinoj izgradnji, koja je u tijeku. Međutim, za to vrijeme je Ustavni sud donio odluku o tome da su rijeke u vlasništvu države, te da ona jedina može biti potpisnik u ovom slučaju. S druge strane, u RS-u tvrde da država nema nadležnost, te da u tom dijelu rijeka Drina prolazi područjem ovog entiteta.

Buk Bijela kao prekretnica?

Tijekom pregovora o formiranju Vijeća ministara nakon posljednjih izbora, političari iz Federacije BiH predložili su da ovaj entitet ima udio u projektu od 25 posto.

„Republika Srpska ne može sama to graditi sa Srbijom. A zašto bi BiH sprječavala taj projekt“, izjavio je tijekom procesa formiranja vlasti Elmedin Konaković, sadašnji ministar spoljnih poslova BiH.

„Buk Bijela bi mogla biti samo u vlasništvu dvije države, Srbije i BiH, a unutar BiH ovisno od razine investicije podijeljena, recimo, između dvije Elektroprivrede“, rekao je Konaković.

Međutim, imovina se u Federaciji već godinama knjiži i na državnu i entitetsku vlast, s obzirom na to da se u političkom smislu radi o istom rezultatu, jer se nastoji što više imovine uknjižiti na državu. S druge strane, RS ovim potezima ne želi izgubiti neki oblik suverenosti unutar BiH.

Raspodjela državne imovine jedan je i od pet ciljeva koje je još 2008. godine definirao PIC, kao uvjet za zatvaranje OHR-a. Komisija za državnu imovinu, koja je kasnije formirana, imala je nekoliko prijedloga o načinu knjiženja na državu i niže razine vlasti, ali nijedan nije dobio suglasnost svih političkih strana u BiH.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu