Razočaranje u Kinu raste

Rezultati najnovije ankete Europske gospodarske komore u Kini daju otrežnjujuću sliku poslovne klime u toj zemlji. Izjalovile su se nade u snažan oporavak kineskog gospodarstva nakon potpunog zatvaranja tokom pandemije. Više od polovice njemačkih kompanija očekuje da će se industrija 2023. razvijati nepromijenjeno ili lošije, iako je Kina napustila svoju politiku stroge karantene s prisilnim zatvaranjem tvornica i teretnih luka.

Unatoč smanjenim poslovnim očekivanjima, više od polovice njemačkih tvrtki (55 posto) namjerava nastaviti ulagati u Kini u sljedećih nekoliko godina. Međutim, tijekom pandemije 2020. i 2021. više od 70 posto anketiranih kompanija planiralo je to učiniti. I kada danas tvrtke ulažu unatoč svim problemima, 62 posto uglavnom to čini kako bi ostali konkurentni na kineskom tržištu. No, gotovo svaka četvrta tvrtka također želi smanjiti svoja ulaganja – znatno više nego za vrijeme pandemije.

60 posto tvrtki očekuje lošije tržišno okruženje, a više od 40 posto strahuje od posljedica geopolitičkih napetosti u obliku sankcija ili kontrole izvoza. Neizvjesnost o daljnjim učincima rata u Ukrajini i sukoba oko Tajvana također utječu na loša očekivanja. Svaka četvrta firma navodi da je i nastojanja Pekinga da se više odvoji od svijeta i postane neovisniji od drugih zemalja jedan od razloga za manje ulaganja.

Isti broj ispitanih tvrtki teži diverzifikaciji opskrbnih lanaca, pri čemu gotovo jedna od pet njih planira ulagati više u druge zemlje. A više od 16 posto ima pripremljene planove kako se mogu čak potpuno povući iz Kine ako dođe do najgoreg.

Negativni rekordi u poslovnoj klimi

Ne samo za njemačke, i za velik dio europskih firmi je Kina izgubila na atraktivnosti. Prema nedavno objavljenom istraživanju 570 europskih kompanija, povjerenje u gospodarske izglede Kine blijedi. A i profit se smanjuje - 64 posto ispitanih europskih tvrtki izjavilo je da je postalo teže poslovati u Kini. Ovo je negativan rekord. Kao problemi se navode teškoće u pristupu tržištu, kao i vladina ograničenja.

Osim toga, često ne postoji poštena konkurencija između domaćih i stranih tvrtki. Više od četvrtine firmi se žali na prisilni transfer tehnologije.

Sve izraženiji nacionalistički kurs šefa države i stranke Xi Jinpinga se sve više osjeća, kaže za DW Jörg Wuttke, dugogodišnji glavni menadžer u BASF-u i bivši predsjednik Njemačke i Europske gospodarske komore u Kini. Postoji "snažna nacionalizacija na nekim područjima, gdje je jasan stav: stranci nam više ne trebaju, pa ih tu više ne puštamo na tržište".

Kina gubi svoj sjaj

U usporedbi s ranijom politikom otvaranja, u Kini sada dominira „politika koja puno više naglašava zatvaranje", kaže Wuttke. No u toj novoj orijentaciji Xi Jinpinga postoji velik problem, dodaje on: „Kina bi trebala postati neovisnija o svijetu, ali želi da svijet postane više ovisan o Kini. I naravno, to ne idu zajedno s globalizacijom."

Ovoj se krizi povjerenja za sada ne nazire kraj: „Nema očekivanja da će se regulatorno okruženje stvarno poboljšati u sljedećih pet godina", kaže Wuttke.

Ali koja je onda uloga još uvijek predviđena za europske i zapadne partnere u trgovinskoj i industrijskoj politici?

„Kinezi će se sigurno i dalje blago odnositi prema velikim kompanijama koje im donose tehnologiju, ali i radna mjesta. To je svakako slučaj u automobilskoj i kemijskoj industriji, ili u strojogradnji. Ali također moramo priznati da smo mi zapravo ostali ovdje ispod našeg potencijala", naglašava Wuttke.

2022. su tvrtke iz EU-a prodale samo 23 posto više robe u Kini nego u Švicarskoj. "Vjerovali ili ne, 6,4 milijuna kontejnera otišlo je iz Kine u Europu, ali se iz Europe u Kinu vratilo samo 1,6 milijuna kontejnera. To znači: u mnogim aspektima Kina je puno više ovisna o našem tržištu nego mi o njihovom. A to je u osnovi žalosna činjenica, jer je tamošnje tržište dovoljno veliko", kaže Wuttke.

Sve glasnije kritike

Poznati američki hedge fond menadžer Stanley Druckenmiller prije je bio poznat po svom nepokolebljivom uvjerenju u rast Kine. Prije pandemije on je poduzetničku energiju u Kini opisao je kao „New York na cracku".

No, ta su vremena prošla. Početkom lipnja ovaj bivši suradnik Georgea Sorosa je rekao da je Kinu otpisao kao investicijsku destinaciju. Druckenmiller je također uvjeren da nastavkom političkog kursa Xi Jinpinga Kina ugrožava ambiciozne ciljeve gospodarskog sustizanja ili prestizanja SAD-a.

„Kad gledam u budućnost, sljedećih 10 ili 15 godina, ja to jednostavno ne vidim. Ako ne dođe do promjene na vrhu, mislim da će gospodarstvo biti vrlo usporeno", rekao je ovaj investor početkom lipnja na Bloomberg Invest Conference. Ako ove godine u Kini uopće dođe do ikakvog značajnog porasta, bit će to samo poput iznenadnog i kratkog naleta energije. „Očekujemo i neku vrstu snažnog rasta u sljedećih šest do devet mjeseci. Ali dugoročno gledano, ne vidim Kineze kao veliki izazov za SAD u smislu snage gospodarstva i rasta."

Poznavatelj Kine Jörg Wuttke je nešto optimističniji. U situaciji kada gospodarstvo ima problem sve starijeg stanovništva, kada postoje veliki problemi u sektoru nekretnina, kada su lokalne samouprave jako zadužene i manjim bankama prijeti bankrot, zemlja bi se možda mogla pokušati vratiti svojoj nekadašnjoj otvorenosti. Tada bi opet moglo vrijediti načelo „gospodarstvo ispred ideologije", kaže on. A to svakako ne bi bila najgora od svih opcija za europske firme.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu