1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rasizam i siromaštvo – dvije strane iste medalje?

7. svibnja 2024

Crnci, muslimani i Azijci su u Njemačkoj jače ugroženi siromaštvom, tvrdi jedna studija. Čak i dobro obrazovanje od toga štiti samo uvjetno.

https://p.dw.com/p/4fa4J
Demonstrant drži karton na kojem piše - Jednakost za sve
Jednakost šansi je često i u Njemačkoj samo pusta željaFoto: Christian Ditsch/imago

Rasizam je u Njemačkoj vrlo raširen. Ali, koje konkretne posljedice to može imati za pogođene? Tim pitanjem se pozabavio Njemački centar za istraživanje integracije i migracije (DeZIM) u Berlinu. Sociologinje Zerrin Salikutluk i Klara Podkowik htjele su znati postoji li veza između rasizma i ugroženosti siromaštvom. I došle su do zaključka da postoji.

Temelj njihove analize je Nacionalni monitor diskriminacije i rasizma (NaDiRa), na kojem surađuje Salikutluk. „Ako se pogleda službene statistike ili izvještaje savezne vlade o siromaštvu i bogatstvu, one se većinom dijele s obzirom na migracijsku pozadinu ili posjedovanje njemačkoga državljanstva. Ali kakvo je stanje ljudi koji su u Njemačkoj pogođeni rasizmom, o tomu dosad nismo mogli ništa reći."

Mlada žena s muslimanskom maramom na glavi, s blagim osmijehom na licu
Zerrin Salikutluk je sociologinja i profesorica na Humboldtovom sveučilištu u BerlinuFoto: DeZIM

Svakodnevna diskriminacija

Da bi se to pitanje bolje rasvijetlilo istražena su različita područja, objašnjava ova stručnjakinja u razgovoru za Deutsche Welle: obrazovni sustav, radno tržište, stambeno tržište i zdravstvo. Već su druge studije pokazale da se diskriminacija događa prilikom traženja posla. Sve to povećava rizik da ljudi moraju živjeti ispod granice siromaštva.

U Njemačkoj se smatra da je siromaštvom ugrožen onaj tko ima na raspolaganju manje od 60 posto statistički prosječnih prihoda. U 2023. godini to je bilo 1.310 eura mjesečno. Ispod te granice je prema vlastitim navodima bilo pet posto Nijemaca bez migracijske pozadine, iako su radili puno radno vrijeme. Kod crnaca, muslimana i ljudi iz Azije takvih je bilo prosječno 20 posto.

Dobro obrazovanje, a ipak ugroženi siromaštvom

Od teške financijske situacije samo uvjetno štiti i dobro obrazovanje – od majstorskog ispita u nekom zanatu do doktorske titule na nekom sveučilištu. Od Nijemaca bez migracijske pozadine s dobrim obrazovanjem pet posto je navelo da su ugroženi siromaštvom. Ljudi koji su imali iskustvo rasizma naveli su dva do sedam puta veći rizik od siromaštva.

Najjače su pogođeni muslimanski muškarci (33 posto). Autorica studije Zerrin Salikutluk ima za to jedno objašnjenje: oko 20 posto ispitanih ljudi muslimanske vjere došli su u Njemačku nakon 2013. godine – prije svega iz Sirije i Afganistana. Dakle iz zemalja koje su jako bile pogođene ratom i siromaštvom. „A kod izbjeglica je već poznato da su oni jače ugroženi siromaštvom zbog težeg pristupa radnom tržištu."

Ako ime zvuči strano…

Međutim, diskriminirani su i ljudi stranog podrijetla koji puno duže žive u Njemačkoj ili su ovdje rođeni i imaju njemačko državljanstvo. Salikutluk ukazuje na pokuse u kojima su poslane molbe za natječaj za neko radno mjesto s identičnim kvalifikacijama, ali različitim imenima. Rezultat je bio: „Ljudi čije ime zvuči turski imaju manje šanse da budu pozvani na razgovor za radno mjesto."

Rezultati ovog istraživanja pokazuju nužnost da se poduzmu ciljane mjere borbe protiv siromaštva i poticanja jednakosti šansi za skupine koje su diskriminirane, kaže sociologinja Salikutluk. U studiji se navode i konkretni prijedlozi.- Osobito bi trebale biti priznate diplome koje su stečene u inozemstvu, kaže se u studiji.

Kako smanjiti stopu siromaštva?

„To bi ubrzalo ulazak izbjeglica i drugih migranata na njemačko radno tržište i omogućilo pristup stručnjaka sa stranim diplomama odgovarajućim zanimanjima", kaže se u studiji. Za bržu integraciju na radno tržište tim oko Zerrin Saliktluk želi bolji pristup tečajevima jezika i integracijskim tečajevima. Jer, samo ako se omogući da prihod od neke djelatnosti pokriva potrebe uzdržavanja, može biti smanjena stopa siromaštva među izbjeglicama.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.