1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaRumunija

Što ruska agresija na Ukrajinu znači za jugoistočnu Europu?

Cristian Stefanescu | Florian Schmitz | Christopher Nehring | Keno Verseck
25. februar 2023

Rumunjska i Mađarska su kao izravne susjede Ukrajine jako pogođene ratom koji bjesni već godinu dana. Ali i zemlje koje su udaljenije, kao što su Bugarska i Grčka, osjećaju posljedice rata.

https://p.dw.com/p/4NqNb
Ukraine I Flucht in der Winterzeit
Foto: Dominika Zarzycka/ZUMA/IMAGO

Ruska agresija na Ukrajinu neposredno je pogodila i susjedne zemlje, prije svega zemlje u kojima su spas potražile brojne izbjeglice. Tri milijuna izbjeglica je samo prešlo rumunjsku granicu, a njih oko 100.000 je ostalo u toj članici EU-a - polovica njih su djeca.

Ali ni zemlje koje su puno dalje, kao što su Bugarska ili Grčka, nisu pošteđene posljedica ruske agresije. One su također primile izbjeglice ili podupiru Ukrajinu isporukama oružja. Samo Mađarska, čiji predsjednik vlade je blizak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i koji nevoljko podržava sankcije EU-a protiv Rusije, zauzima drukčije stajalište.

Infografik Wohin die Menschen aus der Ukraine fliehen DE
Gdje sve bježe ljudi iz Ukrajine? Podaci iz jula 2022. godine.

Dopisnici DW-a izvješćuju iz četiri zemlje koje je rat osobito pogodio.

Rumunjska: hoće li Rusija i nas napasti?

Još nikad od Drugog svjetskog rata ljudi u Rumunjskoj nisu bili tako u strahu kao 24. veljače 2022., kad je počela ruska invazija na Ukrajinu. Mnogi su se tada pitali: što ćemo učiniti ako Rusi i nas napadnu?

Godinu dana kasnije u susjednoj zemlji još uvijek bjesni rat. Ali, „vojska i obavještajne službe su brzo i dobro reagirale“, kaže rumunjski vojni stručnjak Claudiu Degeratu u razgovoru za DW. Proračun za obranu je povećan, pokrenuti su novi programi modernizacije vojske. Sad se mora investirati u lokalnu industriju oružja. Nedostataka ima i kod infrastrukture: mreža autocesta i modernih željezničkih pruga je nedovoljno izgrađena. Istovremeno je jako povećana nazočnost postrojbi NATO-a u Rumunjskoj. Uz pomoć novca iz Europske unije sad bi trebalo nadoknaditi ono što je propušteno u posljednjih 30 godina na području infrastrukture.

Rumänien Bukarest | Treffen der NATO-Außenminister | Gruppenbild
U Bukureštu se u novembru 2022. održao i sastanak ministara vanjskih poslova članica NATO-a Foto: Daniel Mihailescu/AFP/Getty Images

Gospodarski je Rumunjska u boljem položaju od drugih članica EU-a jer je manje bila ovisna o ruskim isporukama zemnog plina i manjom financijskom poslovnom suradnjom s Moskvom. To potvrđuje gospodarski novinar Stelian Muscalu u razgovoru za DW. Makroekonomski indikatori nisu pokazali gotovo nikakve promjene. Ali su strahovi ljudi porasli i umanjili nadu u gospodarski oporavak nakon korona-krize. „Brz rast inflacije zbog visokih cijena energenata i zbog slaboga gospodarskog menadžmenta doveli su do smanjenja prihoda i lošijeg životnog standarda ljudi", kaže Muscalu. To se odražava i na smanjenje konzuma.

Za vrijeme krize sa žitaricama nakon izbijanja rata Rumunjska je bila jedan od najvažnijih partnera za izvoz ukrajinskih žitarica preko luke Konstance na Crnom moru. Povoljan geografski položaj te luke pokazao se kao najbolje rješenje za daljnji transport žitarica. U luci u Istanbulu brodovi s ukrajinskim žitaricama često stoje i do 50 dana jer Rusija tamo ima pravo kontrole tereta.

Bugarska: ništa nije onako kako izgleda na prvi pogled

Bugarska vlada službeno do danas ne isporučuje Ukrajini izravno ni streljivo ni oružje. Na prvi pogled to ne iznenađuje, jer je Bugarska tradicionalno proruski orijentirana. Ali, ništa nije onako kako izgleda na prvi pogled: ova članica NATO-a je jedan od najvažnijih isporučitelja oružja i opreme napadnutoj Ukrajini.

„Zemlja koja je tajno spasila Ukrajinu", to je bionaslov u njemačkim dnevnim novinama Die Welt 20. 1. 2023. godine. U članku je otkriveno ono što je u Bugarskoj bilo javna tajna: vlada pro-zapadnog reformiste Kirila Petkova, koja je bila na dužnosti manje od osam mjeseci, od travnja do kolovoza 2022. isporučivala je Ukrajini streljivo i dizel-gorivo. Navodno je iz Bugarske stiglo oko 30 posto potrebnog streljiva i oko 40 posto goriva potrebnog za tenkove i druga vozila ukrajinske vojske.

To iznenađuje, jer Bugarska, koja je ovisna o ruskim energentima, bila je skupa s Poljskom prva zemlja kojoj je Rusija u travnju 2022. obustavila isporuku plina. U toj krizi davati dalje dizel bila je rizična odluka. Isto tako je rizično bilo tim isporukama izazivati simpatizere Rusije u zemlji. I tada i danas su Petkovljev bivši koalicijski partner Bugarska socijalistička stranka BSP kao i predsjednik države Rumen Radev bili oštri protivnici i isporuka oružja i sankcija. Zbog čuvanja mira unutar vladajuće koalicije i proruskih simpatizera među pučanstvom nitko nije javno govorio o isporukama oružja i goriva. Na međunarodnoj razini to je Petkovu povećalo ugled, ali na unutarnjopolitičkom području to je i danas sporno.

Deutschland Bulgarien Präsident Rumen Radev zu Besuch in Berlin
Rumen RadevFoto: Presseamt des Präsidenten

Rat u Ukrajini je, dakle, za Bugarsku više unutarnjopolitičko nego vanjskopolitičko pitanje. Tamo ništa nije onako kako izgleda, puno je proturječnosti. Predsjednik države Radev, istina, javno osuđuje ruski napad, ali se inače suprotstavlja svemu što je protiv ruskih interesa. Isto vrijedi za socijaliste čija predsjednica Kornelia Ninova je u Petkovljevoj vladi vodila ministarstvo gospodarstva, a koje je zaduženo za nadzor bugarskog izvoza oružja. Oboje su, očito, znali za isporuke koje se nisu obavljale u potpunoj tajnosti.

Nakon pada Petkovljeve vlade krajem 2022. je većina u parlamentu glasovala za izravne isporuke oružja Ukrajini, ali prijelazna vlada, koju je imenovao predsjednik Radev, do danas nije spremna provesti tu odluku. A iako među pučanstvom opada potpora Putinu i njegovom ratu, prema ispitivanjima javnog mnijenja pro-zapadne stranke i političari i dalje ne bi dobili većinu na izborima koji bi se trebali održati u travnju 2023., što su peti izbori u Bugarskoj u posljednje dvije i pol godine.

Mađarska: „mjesečar na krovu"

Točno za godišnjicu ruskog napada na Ukrajinu mađarski predsjednik vlade Viktor Orban je potvrdio svoj naziv „Putinove produžene ruke" u Europskoj uniji. U svom tradicionalnom godišnjem govoru u Budimpešti 18. 2. 2023. nije se mogla čuti ni jedna riječ solidarnosti s napadnutom susjednom zemljom. Umjesto toga Orban je zapadnim zemljama predbacio da su „zagovornice rata" i da kao „mjesečari na krovu" teturaju u novi svjetski rat. Predsjednik mađarske vlade se izjasnio za okončanje sankcija protiv Moskve, za dobre gospodarske odnose cijelog Zapada s Rusijom i za „mirovne pregovore između Amerikanaca i Rusa".

Ružnih polemika nije manjkalo u Orbanovom govoru. Njemačke isporuke tenkova Ukrajini mađarski predsjednik je usporedio s Hitlerovim napadom na Sovjetski Savez. „Za nekoliko tjedana će tenkovi „Leopard" ići prema istoku, prema ruskoj granici. Možda su još sačuvane stare zemljopisne karte", zajedljivo je rekao Orban.

Ungarn Budapest | Viktor Orban bei der Rede zur Lage der Nation
Viktor Orban na tradicionalnom godišnjem govoru u Budimpešti 18. 2. 2023. Foto: Arpad Kurucz/AA/picture alliance

Pročitajte još i: Izazov inflacije Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske

Mađarski predsjednik vlade do danas nije smogao snage jasno i bezuvjetno osuditi rusku agresiju na Ukrajinu. Umjesto toga su njegove izjave o Ukrajini stalno izazivale skandale. Krajem siječnja 2023. je Orban Ukrajinu nazvao „ničijom zemljom". Kijev je reagirao oštrim prosvjedom i pozvao je na razgovor mađarskog veleposlanika.

Možda bi se držanje Viktora Obrana moglo objasniti jakom ovisnošću Mađarske o ruskim energentima. Pritom mađarski premijer svoju zemlju sve više politički izolira u Europi. Među ostalim i nekim sramotnim gestama: kad je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 9. 2. 2023. došao na susret predsjednika država i vlada EU-a u Bruxelles, čelnici država članica su ga pozdravili pljeskom. Samo jedan nije pljeskao: Viktor Orban.

Grčka: izbjeglice nalaze novu domovinu

„Pokušavam jednostavno biti sretna", kaže Nina Plehak-Paskal. Prije godinu dana ova 37-godišmnja žena je sa svojom tada 15-godišnjom kćeri došla iz Kijeva u Solun. U ukrajinski glavni grad bila je pobjegla već 2014. godine kad je Putinova vojska zauzela Krim, a proruske skupine kojima upravlja Moskva zauzele njezin zavičaj Donjeck.

„U Kijevu sam morala početi od nule", prisjeća se ona. Onda je počela ruska invazija i ona je opet morala ostaviti sve.

Nina je odrasla u selu Horlivki. Ona pripada grčkoj manjini u Ukrajini koja ima više od 90.000 pripadnika. Činjenica da govori grčki olakšala joj je puno toga u novoj domovini. Svoj posao kod jedne logističke tvrtke u Ukrajini mogla je zadržati. Ona radi na daljinu. Njezina kći pohađa međunarodnu gimnaziju, a navečer preko interneta sudjeluje u nastavi svoje ukrajinske škole.

Griechenland Thessaloniki | Nina Plechak-Paskal
Nina Plehak-Paskal je iz Kijeva pobjegla u GrčkuFoto: Florian Schmitz/DW

Brojni Ukrajinci se zbog pravoslavnog kršćanstva osjećaju povezani s Grčkom, ali to ne olakšava nužno njihov život. „Kad čovjek ovdje živi, to nije odmor na suncu. Puno toga je jako komplicirano. Ako čovjek nema novca može otići u izbjeglički kamp, ali može li tamo izdržati? Bez znanja jezika je teško dobiti dokumente. U državnim ustanovama mnogi govore samo grčki", objašnjava Plehak-Paskal.

Po navodima ukrajinskoga generalnog konzulata u Solunu, od početka rata je u Grčku ušlo više od 100.000 Ukrajinaca. Oni uživaju privremenu zaštitu, ne moraju, dakle, zatražiti azil, nego razmjerno jednostavno, u usporedbi s izbjeglicama iz drugih zemalja, dobiju dopuštenje boravka.

Pa ipak, položaj izbjeglica nije jednostavan, objašnjava Vadim Sabuk, ukrajinski generalni konzul u Solunu: „Brojni ljudi koji su ovdje bili otišli su dalje u zemlje u kojima dobiju veću novčanu pomoć." U Grčkoj postoji samo program HELIOS, koji financira EU, a preko kojega izbjeglice mogu dobiti novac za najam stana. No to nije dovoljno. Zato je trenutno samo oko 22.000 Ukrajinki i Ukrajinaca u Grčkoj.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu