1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Razaranje Sjevernog toka: tragovi do Ukrajine

8. mart 2023

Diverzanti koji su minirali gasovod u Baltičkom moru koristili su jahtu iznajmljenu od firme dvojice Ukrajinaca, vjeruju njemački istražitelji. Zvanični Kijev demantuje da ima veze s napadom.

https://p.dw.com/p/4OOVj
Eksplozija na Sjevernom toku 2 se dogodila u septembru 2022. godineFoto: Danish Defence Command via REUTERS

Kijev demantuje da je umiješan u razaranje dva gasovoda Sjevernog toka nakon što su novinari u Njemačkoj i Sjedinjenim Državama obznanili podatke prema kojima tragovi diverzije vode u Ukrajinu.

Ukrajina „naravno nema ništa s udarima na Sjeverni tok“, rekao je novinarima Mihajlo Podoljak, savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog. Kako je dodao, „nema dokaza da su ukrajinski činovnici ili vojnici učestvovali u ovoj operaciji ili poslali osobe koje su djelovale u njihovo ime“.

Jahta, ronioci i ljekarka

Prema pisanju njemačkog javnog servisa i nedjeljnika Cajt, njemački istražitelji još nemaju čvrste dokaze u rukama, ali vjeruju da tragovi vode u Ukrajinu. Kako se navodi, istražitelji su identifikovali brod koji je korišćen za diverziju. U pitanju je jahta iznajmljena od firme u Poljskoj koja pripada dvojici Ukrajinaca.

Istražitelji vjeruju da se posada sastojala od šest osoba: kapetana, dvojica ronilaca, dvojica pomoćnika i ljekarke. Njihov identitet i nacionalnost nisu još poznati, ali se tvrdi da su koristili falsifikovane pasoše pomoću kojih su iznajmili jahtu.

Kako se navodi, jahta je isplovila 6. septembra iz Roštoka, a oprema za diverziju je u tamošnju luku dopremljena ranije jednim vozilom. Jahta je narednih dana lokalizovana i u njemačkoj luci Vik, kao i na minijaturnom danskom ostrvu Kristijanso nadomak mjesta gdje su se dogodile eksplozije.

Kako se vjeruje, ronioci su postavili eksplozivna osamdeset metara dubine. Istražitelji su, kako navode mediji, pronašli tragove eksploziva u jahti kada je vraćena u Poljsku.

Amerikanci isto sumnjaju na Ukrajince

U izvještaju njemačkih medija se navodi da je „jedna zapadna tajna služba“ još prošle jeseni evropskim partnerima dala informacije o tome da bi iza eksplozije mogli da stoje ukrajinski diverzanti.

Iako se to ne navodi, podaci se poklapaju s novim izvještajem Njujork tajmsa. Taj list je, pozivajući se na izvore u Vašingtonu, naveo da američke službe takođe vjeruju da su počinioci Ukrajinci – ali da djeluje da nisu radili u dosluhu sa zvaničnim Kijevom. 

Ostsee | Leck in Nord Stream 2
Prema pisanju njemačkog javnog servisa i nedjeljnika Cajt, njemački istražitelji još nemaju čvrste dokaze u rukama, ali vjeruju da tragovi vode u UkrajinuFoto: AIRBUS DS 2022/AFP

U obavještajnim krugovima se navodno razmatra i mogućnost da je u pitanju bila takozvana false flag operacija, to jest, da su pravi počinioci namjestili da tragovi vode u Ukrajinu. Ali, kako navode mediji, ni za tu teoriju nema dokaza.

Njemačko Državno tužilaštvo nije komentarisalo saznanja medija. U Vladi je novinarima rečeno da je istraga u toku, kako u Njemačkoj, tako i u Švedskoj i Danskoj u čijim vodama se odigrala diverzija.

Početkom februara je poznati američki novinar Simur Heršobjavio tvrdnje jednog neimenovanog izvora da su eksploziv postavili američki vojni ronioci u saradnji s Norvežanima. Prema tom izvoru, bombe su postavljene pod plaštom vojne vježbe NATO u tim vodama prošlog ljeta, a potom daljinski aktivirane.

Bijela kuća i drugi američki zvaničnici odbacili su Heršovo pisanje kao „kompletnu izmišljotinu“.

Gasovod van funkcije

U više eksplozija nadomak danskog ostrva Bornholm krajem septembra uništene su tri od četiri cijevi gasovoda Sjeverni tok 1 i 2. Gasovodi dugi preko 1.200 kilometara na dnu Baltičkog mora direktno su povezivali Rusiju i Njemačku, svaki s godišnjim kapacitetom od 55 milijardi kubika gasa.

Još prije diverzije je Rusija najprije smanjila, a potom obustavila isporuku gasa Njemačkoj.

Posebno je izgradnja drugog Sjevernog toka godinama bila predmet trvenja njemačkih vlasti sa zapadnim partnerima poput SAD i Poljske. Amerikanci su čak prijetili sankcijama firmama koje učestvuju u gradnji, ali je vlada Angele Merkel stvar izgurala do kraja.

Doduše, tim drugim gasovodom energent nikada nije ni potekao – a onda je došla ruska invazija na Ukrajinu, nakon čega je Njemačka donijela odluku o privremenom obustavljanju odobravanja Sjevernog toka 2.

Njemačka se u međuvremenu okrenula skupljem tečnom gasu i drugim izvorima energije. Gradi se ili planira ukupno osam platformi za prihvat tečnog gasa. Prije ruske agresije, Njemačka nije imala nijednu takvu platformu.

nr (ard, zeit, nyt, dw)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu