Prvi maturanti banjalučke medrese nakon 80 godina

Prije četiri godine, za vrijeme pandemije, nova obrazovna ustanova Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini otvorila je svoja vrata. Medresu „Reis Ibrahim ef. Maglajlić“ u Banjaluci, tada su upisala 22 učenika, koliko ih je ovih dana i završilo školovanje. Među njima i Najwa Sebai iz Banjaluke, koja je proglašena i učenicom generacije. 

„Kada sam čula da će se otvoriti medresa u Banjaluci, odlučila sam da će to biti moj izbor“, kaže Najwa, žaleći što je jedan važan period u njenom životu završen.

I tuga i radost

„Kada smo shvatili da je sve gotovo miješale su se sve emocije. I tuga i radost ali i sve ono što sada dolazi. Bilo je izazovno, usponi i padovi, ali radije ću da pamtim lijepe trenutke", kaže Najwa.

Medresa u Banjaluci, sedma je medresa Islamske zajednice BiH koja je nakon 80 godina ispratila prve maturante. Ime je dobila po reis ulemi Islamske zajednice hafizu Ibrahimu ef. Maglajliću, rođenom u Banjaluci, koji je na ovoj funkciji bio u periodu od 1930. do 1936. godine. Aktuelni direktor medrese Muris Spahić, kaže da ova generacija maturanata predstavlja vezu sa ranijim generacijama.

„Obnova medrese bila je prirodna težnja Islamske zajednice ali i potreba učenika. Banjaluka je grad bogate kulturne i vjerske tradicije vjekovima isprepletenih sudbina naroda koji ovdje žive“, kaže Spahić.

Ministarka prosvjete i kulture Željka Stojičić uputila čestitke Spahiću, svim nastavnicima i učenicima povodom promocije prve generacije maturanata ove škole.

„Vaša posvećenost obrazovanju mladih u duhu islamskih vrijednosti i tradicije ima izuzetan značaj za razvoj zajednice i očuvanje kulturnog identiteta. Rad vaše škole doprinosi razvoju multikulturalnosti i tolerancije u Republici Srpskoj, a to je ključno za izgradnju društva koje poštuje različitosti“, rekla je Stojičićeva.

Pisanje istorije

Finansiranje medrese pomaže Islamska zajednica, kao i pojedinačne donacije iz BiH i inostranstva. Povodom prve generacije maturanata održana je svečana akademija na kojoj su učestvovali predstavnici Islamske zajednice, ali i drugih medresa u BiH. Zamjenik reis uleme Islamske zajednice Enes ef. Ljevaković, poručio je na svečanoj akademiji da očekuje brzu afirmaciju najmlađe medrese u okviru IZ.

„Daćemo im svu podršku u radu. Mnogo je razloga zbog čega mogu biti ponosni na svoj uspjeh. Pohađali ste najmlađu bosansku medresu. Vi ste prva generacija maturanata ove medrese pa je iz tog razloga ovo od istorijskog značaja za ovu ustanovu. Sa vama kao prvom generacijom, započinje pisanje njene istorije“, rekao je Ljevaković.

Učenici koji pohađaju banjalučku medresu su sa područja Banjaluke ali i gradova koji gravitiraju banjalučkoj regiji, poput Doboja, Prijedora, Šipova, Jajca. Oni koji dolaze iz nešto udaljenijih gradova, za pohađanje banjalučke medrese su se odlučili jer su htjeli kako kažu, da budu dio njene prve generacije nakon toliko godina.

„Odlučio sam se za medresu jer je to škola koja čovjeka velikim dijelom odgaja, a ne samo obrazuje. Ona spaja ljude, jer to nije škola nakon koje ideš kući, već se nastavljaš družiti sa drugovima sa kojima si u učionici“, kaže Jasmin Selman iz Kiseljaka i dodaje. 

„Izabrao sam Banjaluku jer sam htio da budem prva generacija ove medrese. Jednostavno mi je čast da budem dio ovog svega, medrese, koja je zatvorena prije 80 godina. Čast mi je ponovo biti dio otvorene medrese u Banjaluci", kaže Jasmin.

Atik, Šibića i Fejzija medresa

Za muftiju banjalučkog Ismaila ef. Smajlovića, ovo je jedinstvena radost i ponos. Ponosan je kaže na činjenicu da roditelji usmjeravaju djecu da pohađaju medrese.

„To je za nas veličanstven dan, dan kada ispraćamo 22 člana naše akademske zajednice. I neka mladost iz ove ustanove nastavi vlastiti hod stazom uspjeha, pronosi svjetlo vjere ovog grada i neka vrati svoj dug ovom gradu. To Banjaluka treba“, zaključio je Smajlović.

Prema dostupnim podacima i arhivi Islamske zajednice, na području Banjaluke su u periodu nakon Austro-ugarske okupacije u funkciji bile tri medrese- Atik, Šibića i Fejzija medresa kao tada najmlađa. Prva je zatvorena 1908, a druge dvije su nakon spajanja radile sve do 1944. godine. Nakon završetka rata, banjalučka medresa nije dobila dozvolu za rad od tadašnjeg Ministarstva prosvjete.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu