1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Politička penzija ili preokret Đukanovića?

Radomir Kračković
2. april 2023

U Crnoj Gori se održava drugi krug predsjedničkih izbora u kojem će se suočiti aktualni predsjednik Milo Đukanović i kandidat Pokreta Europa sad Jakov Milatović. Đukanović je prvi put autsajder.

https://p.dw.com/p/4PaB3
Jakov Milatović i Milo Đukanović
Jakov Milatović i Milo ĐukanovićFoto: Filip Filipovic/Getty Images; Petr David Josek/picture alliance/AP

Crna Gora u nedjelju (2.4.) bira predsjednika u drugom krugu u kojem su rivali aktualni šef države iz oporbene Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović i Jakov Milatović iz Pokreta Europa sad, koji je za kratko vrijeme postao najjači među strankama koje su svrgnule DPS s vlasti na parlamentarnim izborima 2020. godine.

Đukanović je u prvom krugu osvojio preko 35 % glasova, a Milatović skoro 29 %. Međutim, Milatoviću su u drugom krugu podršku pružili predsjednički kandidati Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Demokrata Aleksa Bečić, koji su bili treći i četvrti u prvom krugu i zajedno dobili 30 % glasova. Tako kandidat Europe sad u drugi krug ulazi s jasnom prednošću od oko 70.000 glasova, pod pretpostavkom da će ga podržati svi birači DF-a i Demokrata.

S druge strane, Đukanovića je podržala Socijaldemokratska partija (SDP) čija je kandidatkinja Draginja Vuksanović-Stanković bila peta u prvom krugu, s nešto više od tri posto glasova. Đukanović  poručuje i da „DPS nije davao gas u prvom krugu" jer se znalo da slijedi drugi krug, kao i da računa na „rezervoar podrške od najmanje 40.000 glasova" birača iz dijaspore i u manjinskim sredinama, gdje je u prvom krugu bila najmanja izlaznost. Ipak, jasno je da prvi put ulazi u izborni dan kao autsajder.

Milatović favorit, ali još nije gotovo

Đukanović kaže da ga za novi mandat na čelu države preporučuje odgovoran odnos prema državnim interesima Crne Gore.
Đukanović kaže da ga za novi mandat na čelu države preporučuje odgovoran odnos prema državnim interesima Crne Gore.Foto: Radomir Krackovic/DW

Direktorica nevladine organizacije Centar za demokraciju i ljudska prava (CEDEM) Milena Bešić kaže za DW da oba kandidata mogu očekivati povećanje broja glasova u drugom krugu, ali koliko, ovisi o više faktora. „Jedino što se sa sigurnošću može reći je da je konačan rezultat ipak krajnje neizvjestan, iako po prostoj matematici Milatović ima prednost“, kaže Bešić.

I novinar tjednika Monitor Predrag Nikolić smatra kako matematika prvog kruga pokazuje da Milatović, kako kaže, ima značajnu prednost. „Neizvjesnost je više povezana s gorkim iskustvom izbornih ciklusa u prošlosti kada je Đukanović uz pomoć raznih malverzacija naizgled izgubljene izborne „bitke'' uspijevao preokrenuti u svoj trijumf“, kaže Nikolić za DW.

Đukanović je pred drugi krug poručio da računa i na dio svojih glasača koji nisu izašli na birališta u prvom krugu. Putovao je i u Njemačku gdje je razgovarao s predstavnicima dijaspore, koja je već stigla u određenom broju. Iz skupštinske većine i Vlade pak tvrde da Đukanović zloupotrebljava dijasporu, da neće doći više od nekoliko tisuća ljudi, ali i da će dio njih dati podršku Milatoviću.

Nikolić smatra da je veći dio dijaspore iz Crne Gore otišao „trbuhom za kruhom" i da nije logično da Đukanović, koji je u tri desetljeća koliko je na vlasti, kako tvrdi, napravio takav ambijent siromaštva – može računati na njihove glasove.

„Međutim, u izbornom procesu forsiraju se strasti i iracionalnosti tipa da je Đukanović navodni jamac obrane Crne Gore pa on može računati na većinu glasova iz dijaspore. Malo je vjerojatno da u Crnu Goru dođe 40 tisuća glasača iz inozemstva jer Đukanović ima novac, ali više nema institucionalnu moć preko koje bi, kao nekad, uspio dovesti toliko birača", vjeruje novinar Monitora. 

I Bešić smatra da DPS iz oporbe nema više one prednosti koje je koristio za motivaciju glasača iz dijaspore. Ona, međutim, ukazuje da nijedan građanin s pravom glasa ne smije biti sprečavan u ostvarivanju biračkog prava, bilo da se radi o građanima s boravištem u stranim zemljama ili onima koji žive u Crnoj Gori. 

„Mislim da je realno da pripadnici manjinskih naroda i ovoga puta podrže Đukanovića“, kaže Bešić.

A na pitanje je li realno očekivati masovnu podršku Milatoviću od birača DF-a i Demokrata s obzirom da Crnu Goru već za dva mjeseca čekaju i izvanredni parlamentarni izbori, Nikolić kaže da će većina glasača ostalih stranaka Milatovića zaokružiti ne zato što je sjajan izbor za predsjednika, već zbog mogućnosti da se, nakon duže od tri desetljeća, konačno detronizira Đukanović. Bešić ukazuje da glasači DF-a prirodno glasaju protiv Đukanovića, a Demokrati su ionako ideološki slični Europi sad.

Test za parlamentarne izbore

Milatović kaže da su po prvi put nakon 20 godina građanima Crne Gore vratili dostojanstvo programom Evropa sad.
Milatović kaže da su po prvi put nakon 20 godina građanima Crne Gore vratili dostojanstvo programom Evropa sad.Foto: Radomir Krackovic/DW

Đukanović je i pred drugi krug ponavljao da će u narednom mandatu uvesti Crnu Goru u Europsku Uniju (EU), a poručio je i da je Milatović „rezervni kandidat srpskog odnosno ruskog svijeta tj. Beograda i Moskve i Srpske pravoslavne crkve (SPC)". Mitropolija crnogorsko-primorska SPC, najveća crkva u zemlji, pozvala je birače da izađu na izbore i glasaju protiv Đukanovića. Milatović najavljuje da dolazi „kraj Đukanovićevog mračnog doba i da slijedi vrijeme napretka“, ponavljajući da je Đukanović čovjek  prošlosti i da će ga poslati u političku mirovinu. Popularnost njegovog pokreta temelji se na povećanju minimalne i prosječne plaće u Crnoj Gori i novom obećanju o prosječnoj plaći od 1.000 eura. I Đukanović kaže da je za daljnje povećanje plaća, ali ne zaduživanjem nego iz realnog gospodarskog rasta što je, po njemu, ključna razlika u odnosu na njegove protivnike. 

Predsjednički izbori su važni i kao test popularnosti pred izvanredne parlamentarne izbore koje je Đukanović raspisao za 11. lipnja. Bešić smatra da bi eventualna pobjeda Đukanovića značila jačanje podrške DPS-u na tim izborima.

„U slučaju pobjede Milatovića za očekivati je da to značajno utječe na već ubrzan rast podrške Europi sad i njenu parlamentarnu perspektivu i koalicijske kapacitete“, smatra Bešić.

Nikolić poručuje da bi se u slučaju pobjede Đukanovića otvorila lažna nada u mogući povratak na vlast ovakvog DPS-a.

„Ta nada bi bila zavaravanje jer DPS je stranka koja sve više gubi povjerenje birača, a sve su joj manje dostupni ti birački „džepovi'' o kojima govori Đukanović. Pobjeda Milatovića bi dovela do još većeg pada Đukanovićeve stranke na parlamentarnim izborima“, uvjeren je Nikolić.

„Crna Gora nije neprijatelj Rusiji nego agresiji“

Bešić kaže i da su ovi izbori svakako veoma značajni, jer odlučuju o tome hoće li Crna Gora i u narednom razdoblju imati kohabitaciju vlasti ili određeni politički sklad između predsjednika i većine koja će biti formirana nakon parlamentarnih izbora. Za Nikolića su, pak, ovi izbori važni jer, kako kaže, „građani Crne Gore imaju šansu staviti točku na jednu dugotrajnu vladavinu i označit će kraj Đukanovićeve epohe".

„Time bi se u ovoj državi po prvi put „vladar'' promijenio demokratski, na izborima. Ako Đukanović izgubi, on više neće biti problem većine građana Crne Gore, kao što je bio u kontinuitetu protekla tri desetljeća", tvrdi Nikolić. 

Đukanović je još uoči prvog kruga najavio da će njegov DPS ove godine dobiti novog predsjednika, što bi značilo njegovo definitivno povlačenje s čela stranke. Bešić ukazuje da bi i rezultat predsjedničkih izbora morao utjecati na unutarstranačke promjene u DPS-u ali je to bilo očekivano i nakon poraza na parlamentarnim izborima 2020., pa se nije dogodilo.

„Ono što bi definitivno bilo zdravo za tu stranku je da do promjena zaista i dođe, ali suštinski“, zaključuje Bešić.  

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu