Ko kontroliše južni ulaz u Pojas Gaze?

Za Diaa Rashwana nema prostora za sumnju: Svaki pokušaj Izraela da povrati sigurnosnu kontrolu nad područjem između Pojasa Gaze i Egipta ozbiljno bi zaoštrio odnose između dvije zemlje, smatra on. "Svaki izraelski korak u tom pravcu dovešće do ozbiljne prijetnje egipatsko-izraelskim odnosima", rekao je prije nekoliko dana šef Državne informativne službe, koja je direktno odgovorna predsjedniku Egipta, u online-saopštenju o takozvanom Filadelfijskom koridoru.

Egipatska granica sa pojasom Gaze je sigurna, rekao je on i dodao da su izraelske tvrdnje da se iz Egipta krijumčari roba u pojas Gaze "laži". Izraelska vlada je jednostavno htjela odvratiti pažnju od svojih "ponovljenih neuspjeha" u ratu protiv Hamasa, pojasnio je on.

Pozadina: Početkom januara, Wall Street Journal je izvijestio da je Izrael informisao Egipat o planovima za vojnu operaciju za ponovno preuzimanje kontrole nad Filadelfijskim koridorom.

Koridor mora biti "u našim rukama", izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu 30. decembra. Samo tako se može obustaviti krijumčarenje i osigurati demilitarizacija Pojasa Gaze. Nepune dvije sedmice kasnije, on je ponovio zahtjev: Izraelska kontrola pojasa je "mogućnost za ono što ja nazivam južnom barijerom", rekao je on 13. Januara. 

Izazov krijumčarenja oružja

Filadelfijski koridor je 14 kilometara dugačak dio zemlje koji se proteže duž granice između Egipta i Pojasa Gaze. Njegova politička predistorija seže u 1979. godinu. Tada su Izrael i Egipat zaključili mirovni sporazum koji je takođe regulisao njihovu zajedničku granicu. Od tada se zajednički granični prelaz nalazi u gradu Rafah.

Posebno nakon napada Hamasa 7. oktobra, kojeg EU, SAD i druge države klasifikuju kao terorističku grupu, postavlja se pitanje kako velike količine oružja koje Hamas već tri mjeseca nastavlja da koristi u napadima na Izrael, uprkos masovnim izraelskim vojnim operacijama, dospjevaju u zemlju. Ne može se isključiti da su one u Pojas Gaze ušle preko egipatske granice, posebno kroz tunele - na što se prije svega sumnja u Izraelu.

Lako naoružani graničari

Izrael - a sa njim i izraelska vojska - potpuno se povukao iz Pojasa Gaze 2005. godine. U istoj godini obje zemlje su se u takozvanom Filadelfijskom sporazumu dogovorile da će Egipat kontrolisati granični koridor između svoje teritorije i Pojasa Gaze pomoću grupe od 750 graničara.

Prema elementima definisanim u sporazumu, Egipćani nisu preuzimali čisto vojne funkcije u tom pojasu. U skladu s tim je i njihovo naoružanje, kao što je ograničen broj jurišnih pušaka i lakih mitraljeza. Tu su i zemaljski radarski uređaji, manji broj policijskih snaga, logističkih i vozila za pružanje pomoći, kao i manji helikopteri.

Upotreba teških oklopnih vozila je zabranjena sporazumom. Tom stavkom je Izrael prvenstveno želio osigurati da Sinaj više ne predstavlja vojnu prijetnju njegovoj teritoriji. U stvari, Egipat je u više navrata uništavao tunele za krijumčarenje u graničnom pojasu. S obzirom na količinu oružja koje Hamas i dalje koristi, ne pitaju se samo u Izraelu da li je Egipat zaista uspio u potpunosti spriječiti krijumčarenje.

Postoje činjenice koje ukazuju na to da bezbjednosna saradnja između dviju država funkcioniše. Prošlog oktobra, predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a Michael McCaul je rekao da je Egipat upozorio Izrael na moguće nasilje tri dana prije Hamasovog napada. Međutim, Netanyahu je tu tvrdnju odbacio kao "apsolutno lažnu". Rat u Gazi takođe predstavlja veliki balast za odnose dviju zemalja, jer među egipatskim stanovništvom postoji mnogo simpatija prema žrtvama u Pojasu Gaze, a u isto vrijeme Kairo strahuje od masovnog egzodusa Palestinaca na njegovu teritoriju.

Egipatska zabrinutost

Oštri ton u krugovima oko vlade u Kairu o planovima za sigurnosnu zonu pod kontrolom Izraela u Filadelfijskom koridoru u početku se može objasniti opštom zabrinutošću, kaže ekspertkinja za Bliski istok i Egipat Sonja Hegasy iz berlinskog Leibniz centra za moderni orijent. "Egipat na to gleda sa zabrinutošću da samo izraelske snage bezbjednosti kontrolišu koridor." Sonja Hegasy je u intervjuu za DW istakla i da se time implicitno pojavljuju optužbe da Egipat nije uspio zaustaviti krijumčarenje. Zabrinutost je da bi, ako bi zemlja popustila pred izraelskim zahtjevom, to bilo ravno priznanju vlastite nesposobnosti, pojašnjava ona i dodaje: "Pri tome bi  sama zemlja takođe smatrala da su narušeni njeni sigurnosni interesi ukoliko više nije prezentna u samoj tampon zoni."

Izraelsko-egipatska bezbjednosna saradnja postojala je u pograničnom regionu i ranije - čak i ako se njoj od strane Kaira rado pridaje manji značaj. Sudeći po brojnim međunarodnim medijskim izvještajima, autoritarni predsjednik Abdel Fattah al-Sisi, na primjer, pokušao je 2019. spriječiti emitovanje intervjua koji je prethodno dao američkom kanalu CBS. U njemu je naveo da Egipat i Izrael u većoj mjeri nego ikada ranije sarađuju u borbi protiv militantnih milicija. "Imamo širok spektar saradnje sa Izraelcima", rekao je tada Al-Sisi.

Pri tome su, prema tadašnjim medijskim izvještajima, izraelski zvaničnici javno hvalili saradnju s Egiptom u objasti bezbjednosti. Vlada u Kairu je od Izraela dobila dozvolu da stacionira trupe, tenkove i borbene helikoptere na sjevernom Sinaju za borbu protiv tamošnjeg ogranka terorističke organizacije ISIS, pisalo je tada u izvještajima. Takva saradnja je pak vrlo nepopularna u velikom dijelu egipatske populacije. Stoga je to izvještavanje bilo nezgodno za al-Sisija, uprkos tome što je on tendencionalno time mogao poentirati u Izraelu i zapadnim zemljama.

Nejasna budućnost Pojasa Gaze

Trenutni spor oko toga stoji u i kontekstu rasprave o budućnosti Pojasa Gaze, kaže eksperkinja Sonja Hegasy.  Predodžba da bi Izraelci mogli ponovo, nakon okončanja rata, mogli naseliti ovo područje trenutno se ponovo je tema rasprava - čak se i eksplicitno zagovara od strane veoma desno orjentisanog dijela aktuelne izraelske vlade.

U stvari, ministri iz desničarske konzervativne vladajuće stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua takođe su učestvovali na političkoj konferenciji usmjerenoj ka tome cilju, održanoj u nedjelju (28. januara) u Jerusalimu. Sam Netanyahu je planove za ponovno naseljavanje Pojasa Gaze nakon rata pak opisao kao nerealne. No, prema medijskim izvještajima, ministar policije Itamar Ben-Gvir, koji se smatra desničarskim ekstremistom, pozvao je, između ostalog, da se izraelski doseljenici vrate u Pojas Gaze i druge dijelove Zapadne obale; prema njegovim riječima, Palestince koji tamo žive treba "ohrabriti" da emigriraju. To je jedini način da se spriječi još jedan masakr poput onog 7. oktobra, istakao je on.

I u izraelskim sigurnosnim krugovima raspravlja se i o pitanju budućnosti Pojasa Gaze. "Izrael ne želi dugoročno biti odgovoran za Pojas Gaze, ali pitanje je kako osigurati da taj pojas ostane demilitarizovan", rekao je neimenovani visoki izraelski vojni zvaničnik, a prenosi Wall Street Journal. "To je prava dilema. Jedina mogućnost da se kontroliše to geografsko područje je kontrola onoga što u njega ulazi i iz njega izlazi." U bliskoj budućnosti i tokom narednih decenija, Izrael će morati da kontroliše svoje granice iz bezbjednosnih razloga, rekao je izraelski zvaničnik.

"Egipćani takve rasprave vjerovatno tumače kao naznaku da Izrael želi ponovo kontrolisati granicu", kaže eksperkinja za Bliski istok Hegasy. "Iza toga stoji veće pitanje, šta će se u suštini dogoditi s Pojasom Gaze. A na to pitanje do sada niko ne može odgovoriti."

Na to se, prema njenim riječima, nadovezuju i mnoga druga pitanja: "Naime, kako će (u budućnosti) biti osigurane granice Pojasa Gaze, kuda one prolaze - i šta će se dogoditi sa stanovništvom iz Pojasa Gaze. Naravno, Egipat o tome ne želi već sada donositi odluke – ni direktno ni indirektno."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu