Kako Habek želi da spasi njemačku industriju

Raspoloženje je jadno. Dok ekonomije najvećih industrijskih zemalja svijeta rastu, Njemačka ide ka recesiji. Konjuktura bi ove godine mogla da se smanji za 0,4 odsto. U istraživanju koje je sprovelo Savezno udruženje njemačkih poslodavaca (BDA) u oktobru 2023. godine, 82 odsto anketiranih preduzetnika veoma je zabrinuto za Njemačku. 88 odsto smatra da vlada nema dobro osmišljenu strategiju za suočavanje sa krizom.

Ministar ekonomije Robert Habek (Habeck) (Zeleni) dobro razumije kritiku, čak je i dijeli. Geopolitička situacija, skupa, ali neophodna transformacija u CO2 neutralnu industriju i zapuštena infrastruktura, nedostatak digitalizacije, nedostatak kvalifikovanih radnika i mnogo birokratije: sve to stavlja industriju pod ogroman pritisak. A industrija, sa učešćem od skoro 23 odsto produktivnosti i dalje je srž njemačke privrede.

Strategija za industriju

Sredinom oktobra, Habek je iznenađujuće predstavio industrijsku strategiju. Ministar ekonomije na 60 strana objašnjava zašto smatra da je važno obezbijediti masovnu podršku države njemačkoj privredi u narednih nekoliko godina. Analogno pristupu SAD, koje su svojim Zakonom o smanjenju inflacije pokrenule investicioni program vrijedan skoro 740 milijardi dolara. Pored mjera za borbu protiv klimatskih promjena i preorijentisanja američke privrede na obnovljive izvore energije, program takođe predviđa sveobuhvatne poreske olakšice.

Problem: Habekova industrijska strategija nije prošla u vladajućoj koaliciji SPD, Zelenih i FDP. Neki su bili iznenađeni što je zeleni ministar potrčao sa ovim. Drugi to tumače kao pokušaj da se Zeleni vrate na naslovnice na pozitivniji način nakon debakla oko zakona o grijanju. Jer Habekovi zahtjevi za podrškom industriji prodrmali su i sindikate, tako da i oni žele pomoć države u teškim vremenima.

Šest centi po kilovat času struje

Centralna komponenta Habekove industrijske strategije je visoko subvencionisana cijena električne energije. Decenijama je to bio njemački ekonomski model: proizvodilo se na jeftinu energiju, prije svega gas iz Rusije, i gotovi proizvodi prodavali po visokim cijenama širom svijeta. Nacija je bila svjetski šampion u izvozu, Made in Germany je bio pečat kvaliteta. Ali otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, gas više ne dolazi gasovodom, već se isporučuje brodom kao skupi tečni prirodni gas (LNG).

- pročitajte još: Njemačaka preskupa za industriju sa velikim utroškom energije?

Od tada su cijene energije eksplodirale, kao i cijene struje, koje su sada među najvišima u svijetu. Cijena struje za građane u međuvremenu je 40 centi po kilovat satu, dok industrija plaća 24 centa. Habek se već mjesecima zalaže za uvođenje cijene industrijske struje koju subvencioniše država od šest centi po kilovat satu.

Mnogo tvrdih ušiju u koaliciji

Habek ne pravi time nužno prijatelje u sopstvenoj partiji. Pojeftinjenje potrošnje energije nije osnovni zahtjev Zelenih. Ali Zeleni su shvatili da se društvo ne smije preopteretiti. Čak ni sa previsokim cijenama energenata, jer to sve više građana tjera u zagrljaj ekstremnih partija. Ovo mišljenje dijele i u poslaničkoj grupi SPD. Kancelar SPD je, međutim, skeptičan.

Olaf Šolc strahuje da bi jeftina struja povećala potražnju i stvorila uska grla. Stručnjaci pretpostavljaju da će struja u Njemačkoj još dugo ostati skupa. Šolc se plaši da kompanije koje bi mogle trajno da dobiju subvencionisanu energiju više neće imati pritisak da pretvore svoje poslovanje u CO2 neutralno.

Habekov najveći protivnik je FDP. Za koalicionog partnera konsolidacija budžeta ne dolazi u obzir. Novac za dodatne subvencije vrijedne milijarde nije uključen u planiranje budžeta ministra finansija Lindnera (FDP).

Preduzeća i sindikati na drugom mjestu

Ali nije samo Habek, industrija i sindikati takođe upozoravaju da ne može da se radi bez subvencionisanih cijena struje. Postoji rizik od „gubljenja energetski intenzivne proizvodnje, a time i srži onoga što čini njemački industrijski lanac vrijednosti", rekao je ministar ekonomije na industrijskoj konferenciji u Berlinu. Upozorava se takođe i na to da će Njemačka kao lokalitet izgubiti na vrijednosti.

A Savez njemačke industrije (BDI) već dugo upozorava na migriranje energetski intenzivnih kompanija u inostranstvo. To bi imalo ozbiljne posljedice, kako je na industrijskoj konferenciji naglasio predsjednik BDI Zigfrid Rusvurm (Sigfried Russwurm). „Ako u Njemačkoj više ne postoji hemijska industrija, iluzorno je pretpostaviti da će se automatizacija za hemijska postrojenja i dalje dešavati u Njemačkoj."

Ne radi se samo o spasavanju velikih kompanija, rekao je drugi predsjednik Industrijskog sindikata (IG) Metal, Jirgen (Jürgen) Kerner. „Mnoga srednja, porodična preduzeća trenutno više nemaju nikakvu perspektivu." U cijeloj zemlji vlada velika neizvjesnost. Proizvodnja će biti izmještena u inostranstvo ili zaustavljena. „Imamo topionice aluminijuma koje zaustavljaju proizvodnju, imamo livnice i kovačnice koje gube narudžbine. Radnički savjeti i stečajni upravnici prijavljuju otpuštanja, stečajeve i zatvaranje preduzeća.

Odakle će doći novac?

Na industrijskoj konferenciji nije bilo dogovora o tome kako bi se mogla finansirati subvencionisana cijena električne energije. Zeleni i njihov ministar Habek otvoreni su za dodatni dug. Ne u ovom zakonodavnom periodu, jer kočnica daljih zaduživanja dio koalicionog sporazuma, već poslije narednih saveznih izbora, rekao je Habek.

Predsjednik BDI Rusvurm je, s druge strane, protiv novog zaduživanja. Država ima problem sa izdacima. „Mislim da ćemo morati da stavimo prioritete i izdržimo ovaj sukob, šta možemo da priuštimo i šta bi bilo poželjno, a ne možemo to da priuštimo."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu