1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Alarmantni signali sa Balkana: Ponavlja li se istorija?

Alexander Rothert
6. maj 2024

Na Zapadnom Balkanu opet se rasplamsavaju napetosti. Rezolucija UN-a o genocidu u Srebrenici izaziva kontroverze. Srpski političari to vide kao kolektivno stavljanje pečata na njihov narod, piše za DW Alexander Rothert.

https://p.dw.com/p/4fXBW
Miting u Banjaluci: Okupljeni pred binom drže zastavu sa likom Vladimira Putina a na bini i lijevo od nje piše: "Srpska te zove!"
Miting u Banjaluci u aprilu 2024 sa zastavom Vladimira Putina i porukom: "Srpska te zove!"Foto: Dragan Maksimović/DW

Simbolika je bila prijeteća: Milorad Dodik, vođa bosanskih Srba i predsjednik Republike Srpske (RS), dijela Bosne i Hercegovine kojim dominiraju Srbi, najavio je sredinom aprila i u prisustvu najviših beogradskih vladinih dužnosnika da ne vidi "smisao ostanka u Bosni". "Ići ćemo u nezavisnost", rekao je Dodik. Istovremeno je tvrdio, kao što to često ponavlja, da u Srebrenici nije bilo genocida.

No, sada su Ruanda i Njemačka u Ujedinjenim narodima podnijele rezoluciju kojom bi Generalna skupština UN-a 11. juli trebala proglasiti međunarodnim Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Predstavnici vlade Srbije i RS-a žestoko se protive ovoj rezoluciji jer smatraju da će ona kolektivno obilježiti srpski narod.

Uznemirujuće su Dodikove spekulacije o tome kako postupati s 150.000 povratnika u RS - bosanskih muslimana - dakle, onih bosanskih muslimana koji su prognani tokom rata koji je trajao od 1992. do 1995. godine, a koji su se nakon njegovog okončanja vratili na svoja ognjišta. Nakon što je nedavno izjavio da bi bosanski muslimani, koji čine preko 50 posto stanovništva Bosne i Hercegovine, trebali živjeti na 25 posto teritorija, Dodik je upozorio da bi u slučaju usvajanja UN-rezolucije o Srebrenici jedina opcija bila mirno otcjepljenje od Bosne i Hercegovine. "Ljudi u RS-u su ljuti i neće prihvatiti život s bosanskim muslimanima", rekao je Dodik.

Predsjednik entiteta RS Milorad Dodik drži govor stojeći na bini sa srpskom članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović i saradnicima
Opasna retorika Milorada DodikaFoto: Dragan Maksimović/DW

Negiranje genocida dio Dodikovog repertoara

Dodikova izjava o 25 posto teritorije, na kojoj bi trebali živjeti Bošnjaci u BiH, podsjeća na retoriku koja je prethodila etničkim čišćenjima u ratu u BiH. Sistematski i dobro planirani masovni zločini imali su za cilj brzo eliminirati sve što nije bilo srpsko u širokim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ti su zločini pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) dokumentirani, dokazani a u slučaju Srebrenice ocijenjeni genocidom.

Iako zakon Bosne i Hercegovine predviđa kazne zatvora za negiranje genocida, Dodik je upravo to negiranje uključio u svoj repertoar. Sredinom aprila, uz prisustvo predsjednice parlamenta Srbije Ane Brnabić, održao je masovni skup u svojoj utvrdi Banja Luci, na kojem je okupio na hiljade Srba, i ponovo negirao genocid u Srebrenici. Svoj je govor završio uzvikom: "Živjela Rusija!"

Dejton: sporazum je zaustavio rat, ali nije okončao konflikt

Putovanje u Rusiju

Nekoliko dana kasnije, Dodik je zajedno sa svojim stranačkim kolegom Nenadom Nešićem, koji je i ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, otputovao u Rusiju. Tamo su se obojica sastali, između ostalih, sa sekretarom ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Nikolajem Patruševim. Dodik i Nešić su, s osmijesima na licu, objavili fotografiju iz aviona, na kojoj pokazuju "tri prsta" - što je simbol srpskog etno-nacionalizma. Nešić je nedavno izjavio na srpskoj televiziji: "Moja zemlja je Srbija. Moja zemlja je Republika Srpska. Tačka!"

Zanimljivo je da uprkos svim kršenjima Daytonskog sporazuma, koji je donesen 1995. godine, čuvar tog mirovnog ugovora - visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt - šuti. Još u septembru 2023. Schmidt je Dodiku prijetio "ozbiljnim posljedicama" ako nastavi sa eskalacijom krize. No, bez obzira što Dodik nastavlja sa svojim secesionističkim stremljenjima, Schmidt šuti. Beogradsku vlast Schmidt redovno ocjenjuje korisnom za mirovni proces, što graniči sa fantaziranjem.

Miting u Banja Luci: Demonstranti mašu zastavama Srbije i RS i drže plakat sa slikom Ratka Mladića, koji je osuđen na doživotnu robiju za zločine u BiH i genocid u Srebrenici (april 2024.)
Miting u Banja Luci: Demonstranti mašu zastavama Srbije i RS i drže plakat sa slikom Ratka Mladića, koji je osuđen na doživotnu robiju za zločine u BiH i genocid u Srebrenici (april 2024.)Foto: Dragan Maksimović/DW

Pripreme za najgori scenario

EUFOR - mirovne trupe, koje je EU angažovala kako bi osigurala provedbu Daytonskog sporazuma, trebale bi sada intenzivnije patrolirati područjima na kojima žive povratnici. U tu svrhu esencijalno je povećanje ovih trupa. 150.000 potencijalnih žrtava, koje su već jednom prošle kroz pakao, je bivši i u međuvremenu preminuli britanski visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Lord Paddy Ashdown, svojevremeno nazvao "najjadnijim među jadnima". Prijetnja i ponovno traumatiziranje povratnika od strane Dodika su neminovni. Zapad bi trebao djelovati preventivno kako bi, ukoliko bi nastupio najgori scenario, spasio te ljude, na primjer, uz pomoć vojno osiguranih zaštitnih zona, mogućih akcija evakuacije i putem zona zabrane leta.

Ovaj scenario može zvučati nerealno, ali preživjeli srpskih masakara iz proljeća 1992. godine žive u atmosferi straha. Taj strah je itekako stvaran kada srpske četničke postrojbe svake godine nekažnjeno slave svoje masakre u Višegradu, kada Putinova nacionalistička bajkerska banda "Noćni vukovi" defiluje kroz RS, a predsjednik RS-a negira genocid.

Stalni gost u Rusiji: Milorad Dodik rukuje se sa Vladimirom Putinom
Stalni gost u Rusiji: Milorad Dodik rukuje se sa Vladimirom PutinomFoto: Reuters/Sputnik/Mikhail Klimentyev/Kremlin

Potencijal za eskalaciju

Za vrhovnog zapovjednika NATO-a za Evropu (SACEUR) generala Christophera Cavolija, situacija je ozbiljna. Pred američkim Kongresom on je 17. aprila rekao: "Situacija na Zapadnom Balkanu se pogoršala. Etničke napetosti u BiH imaju potencijal da eskaliraju." RS, prema riječima generala Cavolija, pokušava "oslabiti autoritet države" i odnose sa EU i NATO-om, istovremeno održavajući tijesne veze s Rusijom. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nedavno je izrazio duboku zabrinutost zbog "kontinuirane separatističke politike" u Bosni i Hercegovini.

Ana Brnabić je izjave generala Cavolija ocijenila "uznemirujućom porukom" i zaprijetila: "To će biti presedan ako proguraju rezoluciju o Srebrenici pred Generalnom skupštinom UN-a. Otvorit će Pandorinu kutiju. Neka im Bog svima pomogne s onim što će to izazvati."

Sada je na slobodnom Zapadu da poduzme mjere kako bi spasio jedan od najuspješnijih mirovnih projekata od vremena Marshallovog plana. NATO je u septembru 2023. godine na Kosovu impresivno dokazao kako se sukob može ugasiti u roku od nekoliko dana. Zapad bi sada trebao djelovati preventivno, kako bi spasio Bosnu i Hercegovinu.

Alexander Rhotert je politolog, koji od 1991. istražuje političke prilike u bivšoj Jugoslaviji. Radio je, između ostalog, za UN, NATO, OSCE, kao i za OHR - Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu